RTV Teorija i praksa

proizvodni odnos se javlja infact (stvarno) kao još značajniji rezultat procesa od njegovih materijalnih rezultata. Uostalom u toku tog procesa radnik produkuje i samog sebe kao radnu sposobnost i njemu suprotstavljeni uloženi kapital, dok na drugoj strani kapitalist produkuje sebe kao kapital i njemu suprotstavljenu postojeću živu radnu sposobnost” 22 Marks je u svojoj kritici građanske pobtičke ekonomije takoreči ,anticipirao‘ i Habermasa 2 3, kada je zapisao da ti ekonomisti „ispod žita proturaju građanske odnose kao neprikosnovene prirodne zakone društva in abstracto” kada tvrde da je „proizvodnja suprotno od distribucije ... uključena u istorijske nezavisne prirodne zakone”, dok bi se međutim suprotno tome u distribuciji Ijudima stvarno omogučila „svakojaka samovoljnost” 24 Upravo to tvrdi Habermas kada zahteva zamenu Marksovog pojmovnog para „proizvodne snage proizvodni odnosi” apstraktnijim ~rad - interakcija” a još neposrednije tezom da je „distribucija zavisna od institucionalnog okvira .... ane od obbka proizvodnje.” 2s Pošto argumente takve Habermasove kritike Marksa več unapred pobija sam Marks, o tome ne vredi više posebno raspravljati. U svom „slobodnom nadovezivanju”, kako ga sam definiše, na Marksa Habermas u celini zaobilazi onaj istorijski društveni proces i njegove zakonitosti, koji je za Marksovo shvatanje društvenog razvoja od centralnog značaja - podelu rada, koja nije samo (onako kao rad sam) večiti nužni uslov opstanka i razvoja društva, več ujedno osnova posebne društvene organizacije. 26 Na takvoj osnovi i može da dođe do zaključka da (još po Marksu!) „ sistem institucija usmerava interakcije grupa i pojedinaca. Institucionalni okvir proizvodnje koji određuje raspodelu davanja i nadoknade, resursa i životnih okolnosti, raspodelu proizvodnih sredstava i privilegije u prisvajanju društvenog proizvodnog bogatstva, definiše Marks pojmom proizvodni odnosi. Sistem institucija naistaje ... iz pravila komunikativnog delanja iU simbolično posredovane interakcije. To su intersubjektivno priznate norme koje određuju uzajamno očekivana ponašanja za bar dva rečju ili delovanjem moguča subjekta.” 27 Tim preskokom (proizvodni odnosi - sistem

22 K.Marx, Grundrisse, str. 326.

23 L.Bisky, Zur Kritik der burgerlichen Massenkommunikalionsforschung, Vhß Deutscher Verlag der Wissenschaften, Berlin (NDR) 1976, str. 90-91.

24 К.Магх, Uvod v Očrte, str. 17

25 J.Habermas, Saznanje i interes, str. 87

26 Za Habermasa su osnovni Marksovi pojmovLprodukcija, oblikdruštvenih odnosa, komuniciranje i ideologija („Theorie der GesellschafL..” str. 277-279).

27 J.Habermas, „Theorie der GesellschafL. ” str. 278.

117