RTV Teorija i praksa

Habermasova „odlučujuća tačka” da je zapravo „poznokapitalistički društveni sistem” strateški ranjiv u sferi politike a ne u sferi ekonomije, јег je ekonomski interes potrošača i zaposlenih več zadovoljen, a ono što je potisnuto to je njihov pohtički interes, javnost je depoUtizirana, 33 ne samo da zanemaruje razUke u obimu i kvaUtetu zadovoljenosti „ekonomskih interesa” (dohotka i slobodnog vremena), več pre svega nije dokaz opšteg primata „komunikacionog delanja” nad proizvodnjom. Ako je to kritika otuđenosti poUtičke vlasti u državama socijaUstičkog lagera, kao što Habermasa „čita” Gauldner (A.W. Gouldner) 34 , gde promene u ekonomskoj sferi (još) nisu dovele do suštinskih promena u političkoj sferi, onda kritička bodlja uperena protiv Marksa znači izjednačavanje Marksovog razumevanja društvenih odnosa sa ekonomskim determinizmom. Ako se Habermasova teorija zasniva na „brizi za slobodu od dominacije i terora i slobodu kao osnov racionalnog,” 36 onda zanemaruje slobodu u „sferi prave materijalne proizvodnje”, koja je na tom području „moguča samo u tome da podruštvljeni čovek, udruženi proizvođači, racionalno uređuju svoje razmene materija sa prirodom,... da to obavljaju sa najmanjom mogućom potrošnjom sile i u razmerama, koje su najvrednije čovekove prirode i najviše joj odgovaraju.” 36 Marksovo „istinsko kraljevstvo slobode” izvan materijalne proizvodnje zasniva se na slobodi u materijalnoj proizvodnji, inače ~se čovek oseća slobodan da čini po volji samo još u svojim životinjsidm funkcijama.” 37 „Čovek čini svoju životnu aktivnost predmetom svojeg htenja i svoje svesti ... Jedino zbog toga je njegova aktivnost slobodna aktivnost Otuđeni rad tako ргеокгепе taj odnos da čovek ... od svoje suštine napravi samo sredstvo za svoju egzistenciju. ’ 38 Sloboda u „ćutnom jarmu” nije stvarna sloboda. 3o Čovekova materijalna i individualna delatnost ne može se realizovati izvan određenih obhka materijalnih odnosa, koje Ijudi sami

“ i-Habermas, „Uslovi za revolucionisanjc poznokapitalističlah društvenih sistema" Teon/a i praksa, 1969, br. 4 str. 651.

м A 'W G °uldner, The Dialectic о/ ldeolgy and Technology, The Seaburv Press NewYork 1976, str. 140.

35 Isto, str. 141.

36 K.Marx, Kapital 111, str. 914.

37 K_Marx, Ekonomsko-filozofski rukopisi, MEID I, str. 306. 30 Isto, str. 308.

35 ЈСМагх, F.Engels, Sveta porodica, МЕШ I, str. 503.

119