RTV Teorija i praksa

zapamčivanja činjeničnih informacija i ne izazivaju proizvodnju zamjenskog materijala. Moguče je dakako i suprotno stajalište, te ako emitor zbog nekog razloga želi izazvati fantazijsku produkciju, odstupat če namjerno od konkretnog u emisiji, ali s nedovoljno poznatim smjerom skretanja odjeka kod gledalaca. Glavni se dio analize odnosio na eventualne razlike između eksperimentalnih i kontrolnih razreda, dakle na provj.eru hipoteze da će razredi, koji su uz predavanje svog nastavnika gledali i televizijske emisije s četiri teme o moru zapamtiti i reproducirati više činjeničnih informacija. Kod prve i četvrte emisije nisu nađene ni u jednom mjestu, ni u jednoj školi, značajne razlike između eksperimentalnih i kontrolnih razreda. Iza druge emisije, o velikoj luci, signifikantne su bile razlike u Sphtu: t=4,B, p=o,ol, gdje postoji velika luka i učenici su je u pratnji nastavnika posjetdli, te u Labinu: t=B,7, p=o,ol, gdje je bhzu mjesta jedna manja luka, a učenici su upoznali i riječku luku. Nakon treče emisije o izgradnji broda pojavila se značajna razUka, opet na razini probabihteta 0,01, samo u Splitu, gdje je brodogradilište, koje su također učenici upoznali. Na svim ostalim školama nije bilo značajnih razlika između eksperimentalnih i kontrolnih razreda. Hipoteza je dakle djelomično potvrđena, tamo gdje je postojao dodatni uvjet da učenici već dosta znaju o materijalu kojeg emisija tretira, osjećaju to kao blisku temu, što ih motivira za bolje memoriranje činjeničnih informacija iz emisije. Tome se pridružuje i zaključak koji proizlazi iz usporedbe količine činjeničnog materijala što su ga učenici reproducirali iz emisije, i onog kojeg su o istoj temi u sastavima pokazali na osnovu drugjh izvora. Naime, kada su znali malo činjeničnih informacija iz emisija onda nisu imali znanja ni iz drugih izvora. Kad su znali mnogo činjenica iz emisija, znali su još dosta i iz drugih izvora. Učenici koji su pokazali osrednje znanje na osnovu emisija - osrednju su količinu bili u stanju i dodati iz drugih izvora, uz rijetke izuzetke, Analiza sadržaja sastava pokazala se kao efikasna metoda za procjenu reagiranja učenika na obrazovne emisije, a rezultati potvrđuju nužnost upotrebe višestrukih kanala informiranja (knjiga, televizija, predavanje, direktno upoznavanje ili sudjelovanje i dr.) ako se želi postiči što veči kvantiteti bolji kvalitet informiranosti o određenoj temi.

105