RTV Teorija i praksa

Voditelj programskog toka mora da misli novinarski- Poznato je da se slušaoci vezuju za određene voditelje koji deo svoje popularnosti grade baš na kontaktima sa slušateljstvom: Đoko Vještica (Beogradska razglednica), Marko Janković (Od doručka do ručka', Dragan Jelić (Sanjivi kviz) - Studija B i Rade Radovanović (Sunčeve pege), Mihajlo Gligorijevič (Pose/o upola tri), Milan Špiček ( Medalja 202) - Beograda 202. U poslednje vreme slušaoci sa posebnom znatiželjom prate rad pojedinih reportera; Zoran Đukič (BPP), Ratko Nikić (Medalja 202). U elastičnoj kompoziciji programskog toka mesto slušaoca je izuzetno. Spontanost, iskrenost, jednostavnost, otvorenost, pokretljivost, životnosti spremnost emisije da dođe i tamo gde se radio ne očekuje, uveravaju ga da emisija pripada njemu u potpunosti. Sve te odlike daju joj osoben šarm i boju, prijemčivost i komunikativnost Zato se on u njoj oseća kao domaćin, udobno i prijatno. Stoga se može reći da je neposredni učesnik i realizator emisije tipa Beogradsko prepodne (Beograd 202) i Od doručka do ručka (Studio B) naš čovek, građanin Beograda koji na jednodnevnom dopustu prolazi kroz grad u društvu prijatelja, glasno razmišlja ili razgovara o nestašicama, saobračajnim gužvama, razgleda kulturne spomenike, žustro navija na utakmici, odmara se u parku, prepire sa prodavcima u samousluzi, polazi na posao ili se vraća sa posla, kritikuje i predlaže, analizira i planira... Naš čovek u svom gradu, ruku sa njegovim-našim problemima, bezbrižnim i teškim trenucima, prošlošću, planovima... U tom prolaženju kroz grad njemu se može ponekad dogoditi da, ne pazeči dovoljno, zapne i nedorekne i ne sagleda sve, da posmatra usput i površno, jer reč je o živom programu. Gradski radio prolazi kroz razne faze razvoja. Nastao u vreme „radiofoničnog radija” od sredine šezdesetih do 197”5. godine ~on je od neobaveznog šarenog programa napravio korak dalje u fazu u kojoj se ističu nastojaja na dublje'sadržajnom i angažovanom programu” 1 Poslednjih godina radio doživljava korenitu transformaciju u tom smeru. Bitno je izmenjen njegov odnos prema stvarnosti, odnosno prema gradskim zbivanjima. Übrzane promene u životu, kompleksnost društveno-ekonomskih problema koji se u gradskoj sredini dinamično i oštro prelamaju, primorale su gradski radio da se potpuno

1 Sveta Lukić, „Koliko je naš radio postao radiofbničan”, „RTV-teorija i praksa”, jesen 1978, br 12.

98