RTV Teorija i praksa

U psihologjji se umetnost odavno tumači na način koji je danas najpogodniji u odnosu na umetnosti iz sredstava masovnih medija. Teorija kompenzacije i sublimacije, koju je iznela psihoanaliza, u osnovi je pre ukazivala na sadržinu negoli na formu, i delo je posmatrala pre svega instrumentalno s Čovek u umetnosti, u fabulama, traži mogućnosti za sublimaciju svojih nagonskih potreba, za smanjenje emocionalnih napetosti. Čini se da tako jednostrano viđenje izvora estetskog doživljaja bolje objašnjava doživljaj mimikrije negoli zaista mimetički doživijaj Serijski pravljena umetnost brzo daje površno smirenje, težeći na svakom mestu perspektivi Нарру enda. Ooživljaj mimikrije je čin odricanja od duboko bolnog saznania o čoveku, u zamenu za mogućnost postizanja psihičkog konfora To je suština onoga što je Frojd (Freud) nazivao kulturnim odricanjem Fabularna mimikrija na televiziji ne pokreće otvorene i uznemiravajuče probleme već nas zagovara i muči osećanjem sigurnosti A kada se pojavi na televiziji, prava umetnost nas zatiče nespremne za takav primalački rizik Umetnost preti pravim slikama, često i bolnim, produbljuje egzistencijalnu tajnu i prirodu društvenih sukoba Čak i oslobadajući nas na kraju od straha i patnje, ukazivanjem na ponovljivost čovekovog nemira, ona nas ne ostavlja u atmosferi nekritične euforije i sigurnosti, na čemu mimikrija ne štedi U jednom posmatranju vođenom na nasumičnom uzorku stanovnika velikog industrijskog grada pokazalo se da konflikt sfere mimesis i mimikrije dolazi do izražaja baš u kontaktima s televizijom Masovna kultura, a naročito televizija, osvojila je monopol za pružanje fabularnih estetičkih doživljaja Umetnost u obliku neposrednih dodira sa primaocem - znači, van okvira masovne kulture - zauzima jedva 7,5" u društvenog vremena određenog za nekomercijalnu delatnost i razonodu Istovremeno, masovna zabava, u šta je uključen i prijem fabularnih fikcija, zauzima 58" u tog društvenog vremena 6 Redovan dodir s ustanovama umetnosti, kao što su pozorište i bioskop, održava najviše tek svaki deseti stanovnik velike aglomeracije Dakle, proporcije mimikrije i mimesisa, one koje obavezuju na televiziji, odlučuju o estetičkoj kompetenciji ogromnog dela društva Danas, kada se književna kultura ne nasleđuje s društvenim položajem i statusom, kada društveno-

• S Freud, „Kullura jako žrddlo cierplert”, u: Czlmviek, rehgia, kullura, (Kultura kao izvor patnje, u: Covek. reiigi/a. ku.lurai, Var Sava, 1975

• B Sulkowaki, „Sztuka I kultura masowa w iwiadomodcl odbiorczej" (Umelnoat maaovna kultura u pnmalačkoj svcati), „Przekazv I opinie”, 1980, br 2

157