RTV Teorija i praksa

pokušaji izbacivanja gledaoca iz atmoefere uzdržane kontemplacije i davanja spontanosti njegovom stavu. Okupljanje makar i najmanjeg broja gledalaca u studiju treba da garantuje specifičnost ludičke funkcije; za nas su nevažne reakcije drugjh kada gledamo tragediju ili, možda, melodramu, ali za dobru zabavu neophodan je prateći smeh. U primeni sličnih trikova i metoda neki kritičari televizijske zabave primećuju opasnost od „pseudointegracije”. Po njihovom mišljenju elektronska zabava je već definitivno potvrdila raniji raspad zajednica i društvenih veza koje su nekada združivale Ijude u, na primer, tradicionalnoj svetkovini ili karnevalskoj povorci. Smatraju da se zabava koja se suviše nametljivo koristi slikama zajedničkog delovanja, koja lako i trivijalno demonstrira osećanje zajedništva, izlaie zamerkama za hipokriziju. Medutim, eksperimentalna posmatranja društva svedoče koliko je za primaoca televizijske zabave važna makar i ta iluzija neposrednog kontakta s glumcima u studiju - iluzija zajedničke akcije s drugim učesnicima 7 . Neki govore da je jedno biti „zajedno” u zabavi, a nešto sasvim drugo posmatrati zabavu „zajedno” s drugim gledaocima u isto.vreme Eksperimentalna istraživanja dokazuju koliko je još uvek živa tradicija interakcijske zabave licem u lice u stavovima gledalaca elektronske zabave, kako rado brišemo granice između biti „zajedno u” i biti „zajedno sa”. Ovakva se teza ipak može potvrditi jedino putem eksperimenata, a ne istraživanjem frekvencije sedenja pred televizorima - znači, ne određivanjem stepena „gledanosti" ovog ili onog programa Jer, o frekvenciji gledanja odlučuju pre svega običajni faktori dnevnog rasporeda, a ne toliko objektivna privlačnost televizijskih spektakla. Ova pojava ostaje obično nedocenjena prilikom različitih istraživanja auditorija I tako, na primer, činjenica da je seriju „Tekući život” gledalo 72"» gledalaca malo je važna ako želimo da ocenimo društvenu privlačnost fabularne mimikrije tog tipa Trebalo bi proveriti koji deo gledališta bi gledao i sam najavni slajd kad bi se emitovao u 21 čas. Vratimo se ipak funkciji stricte ludičkoj Da bismo ocenili koja vrsta elektronske zabave dovodi gledaoce u euforično stanje, nije dovoljno ispitivanje gledanosti, mnogo je suvislije istraživati koji su programi ostavili trag u sećanju i uticali na emocije gledalaca Ćini se da društvena istraiivanja ukazuju na

7 в Sulkow»kj, .Odbiorczc uiytlo rozrywkj l*lcwizyjncj", u: Teleanz/a i epolecun itwo, (Primalačke kori*u televizijtke zabave, u: Televizija i UruStvo), Var Sava, 1980

159