RTV Teorija i praksa

kontrastnost lB ; dodatni element „koji pojačava” navedenu zakonitost jeste činjenica da se kod bioskopskog gledaoca stvara suprotna gledalačka navika, prouzrokovana smanjenjem kontrasta slike prilikom filmske projekcije; 3) mogućnost regulacije osvetljenosti televizijske slike i njene jasnoće. Pošto su mogućnosti regulacije veoma velike, večina prijemnika ne dobija optimalni vizuelni signal - izrazitost slike podleže promeni; obično se gube najsitnije pojedinosti slike, smanjuje se sposobnost deljenja i broj gradacija polutonova koji se dadu razlikovati 19 Kao što vidimo, dakle, tehnički uslovi u znatnoj meri utiču na postojanje specifičnih i autonomnih svojstava slike, koja se mogu definisati kao preferiranje silueta Potvrđuju ih iskustva s televizijskim projekcijama bioskopskih filmova, u toku kojih biva nečitljiva čitava kompozicija kadra i osvetljenja, ponekad vrlo suptilna Preferiranje silueta stvara tendenciju ka redukovanju broja dominantnih elemenata slike na njihovu specifičnu izolaciju. Ovde dolazimo do neobično značajne zakonitosti, koja nije akcentovana u dosadašnjim proučavanjima televizije; naime, proces izolacije pogoduje shematizaciji, shvatanju date predstave kao uopštenog predmeta - konačno, izvesnoj apstraktnosti shvatanja, odbacivanju redundantnih odlika koje ne konstituišu tipičnosL Javlja se, dakle, već tako isticana i navođena zakonitost, karakteristična za simbol, koju je otkrio Jung, a koja se zasniva na usmeravanju simbola od zbira pojedinosti ka uopštenju. Tteba skrenuti pažnju na to da je Suzana K. Langer (Susartne K. Langer) mogućnost uopštavanja pnpisivala, uistinu, diskurzivnim sistemima (uglavnom, verbalnom jeziku), ali je, raspravljajući o „simbolici predstava” tvrdila, ipak, da „nijedan sistem nije oslobođen obaveze logičnog formulisanja,

'• Upor W Dybczyhftki, Filmou v i lelđwizvjn\ sprzft osu ieuemou \ (Fumska i te levizijska oprema za rasvetuj. WNT, Varšava, 1977, str 18 Тегшт „kineskopska televizijska slika” uvodim da bih naznaćio da se ovde radi oslici shvaćenoj u tehnićkim kategorijama, a ne o njcnoj fenomenološkoj interpretaciji

19 Upor W Dvbczvhski, odtuarzajace a jakoftc obrazu projekc\ jnego (Uredaji za reprodukciju i kvanlet projekcione snkei, „Kinotcchnik". mart-aprii 1979, str 8

170