RTV Teorija i praksa

је reč о filmu, jasno je da bi se oni teško mogli odnositi na televiziju čiji je način predstavljanja drugačiji. Specifičnost televizijske figuracije veoma je dobro predstavio Vladislav Orlovski (Wladyslaw Orlowski): „Sitan rekvizit, prosto neprimetan u scenskom teatru, može se u televizijskom teatru izvući iz mase detalja, i temeljno analizovati Mala stilska kutija ili japanska lepeza, snimljene izbliza, izvučene iz konteksta drugih predmeta, dobijaju naročiti smisao.” 24 Nameće se pitanje da ii je giavna dimezija simbolotvornog čina, kakav je formiranje izdvojenih sadržina, unificirana ili, pak, pokazuje izvesnu gradaciju i dinamiku? Uzimajući u obžir bogatstvo i raznovrsnost televizijskih formi, izgleda da nećemo mnogo pogrešiti ako se izjasnimo za drugu od navedenih mogućnosti Izlazi da se izdvojene sadržine mogu odlikovati različitim stepenom apstraktnosti (Struževski ovde govori o „јакој” i „slaboj” semantičkoj strukturi) Ovde je reč o meri u kojoj je data odlika neodvojivo svojstvo prikazanog predmeta, u kojoj može samostalno da funkcioniše, da se nekako odvaja od premeta i stiče autonomnost U konkretnim slučajevima imamo posla sa dijalektičkom oscilacijom između dve krajnosti; veoma veliki uticaj na ovaj proces ima način televizijskog figuriranja koji određuju dve načelne opozicije; • sinhrona firuracija - dijahrona figuracija; • izolovana figuracija - kontekstualna figuracija One impliciraju postojanje četiri osnovna tipa televizijske figuracije: 1) sinhrono izolovana 2) sinhrono kontekstualna 3) dijahrono izolovana 4) dijahrono kontekstualna Izgleda da se najveći stepen apstraktnosti postiže najpre u slučaju sinhrono izolovane, a zatim dijahrono izolovane figiu"acije. Obe ove vrste figuracija javljaju se u

** w Orlowski, ,Cydowny lwi»t rzeczv zwyczajnych” (О te«tzzc telcwizji) /Divni svet običnih stvan (O televizijskom leatru)/ u: Szhice o sztukach masouvch w Poisce {Shice o masovnim umetnostima u Poiishou, pnr A Helman. M Hopfinger. M Račeva. Ossolineum, Vroc.av-Varsava-Krakov-Gdanjsk. str 129

173