RTV Teorija i praksa

sociologije umetnosti, a posebno književnosti. Ali, iskustvo sociologije filma ne može biti zanemarljivo za sociologiju književnosti Zasnivanje marksističke estetike filma podsticajno je zahvaljujući plodnom tlu humanističke misli Đerđa Lukača (Gybrg>' Lukacs), Ernsta Bloha (Bloch), Teodora Adorna, Karela Kosika, Bele Balaža (Bela Baldzs), Sergeja Ajzenštajna, Ernsta Fišera (Fischer), Rože Gorodija (Roger Garaudy), Anri Lefevra (Henri Lefebvre), Miroslava Krleže i drugih, B Savremena marksistička misao je odbacila, ili bar otkrila i kritdčki osporila dogmatsko nastojanje na takozvanim marksističkim uputstvima za važeću estetiku. Obogatila je marksističku teoriju umetnosti koja izražava praksu i deluje na praksu, utičući na stvaraoce. 9 Mogući kritički odnos prema pojedinim stavovima nesumnjivo plodnih marksističkih mislilaca, koji su posvetili pažnju i fenomenu filma (kao na primer, poglavlje koje je, u totalitetu estetičke teorije umetnosti, napisao Lukač 10 ), ne umanjuje misaoni potencijal koji je darovao podlogu za zasnivanje sociologije umetnosti filma. Sociologija masovnih komunikacija, a posebno televizije, nije dosegla teorijski i metodološki nivo sociologije umetnosti, pa se ne može govoriti o znanstvenom približavanju iskustava istraživanja

■ U bogatom i razudenom mitaonorr naporu Đerda l.ukaća knpževnost je zau/irnala posebno mesto Dragocenost Lukaćevog pnstupa književnostr iiri se i na razume vanje i anaiizu filmske umetnosU Obračun Lis|ena Goldmana sa parcijalnim socio loikim istraživan|ima literature, zatim doprinos sociologi|i romana zasnovanoiću genenćkog strukturalizma i, pre svega. samokribćki metod analize dogmatizma u književnom stvaralaitvu, pružili su sociologiji filma odredem oslonac Kritićki osvrt Anrija Lefevra na socioloika promiil)anja Frankastela, Goldmana i drugih, uputan je za istraživanje filmske umetnosti Konkretno-utopiiska dimcnzija trnsta Uloha o smislu individualne Ijudske egzistencije nije mogla mimoići umetnost Tekstom „Podravski motivi’’ i referatom na Kongresu književmka 1952, Miroslav Krleža )e pružio dragocene redov sociologi|i umetnosti, pa i sociologiji filma Pomenuli smo ona) deo misaonog potenci)ala koji je znaćaian za sociologi|u filma u nas 6 Anri Lefevr, „Marks i Engels o estetici”. Marksizam i urmtnost Ueugrad 1972, str 51 '° G«org Lukacs, Die EigenaU des Asthetischen, / uchterhand, Band 12, str 497

67