RTV Teorija i praksa

sposobnosti, več treba da naglasi pre svega one njene osobine koje određuju dinamiku komunikacije u savremenom društvu i, prema tome, i dramske umetnosti koja može da egzistira samo u sklopu njenog celokupnog programa. Televizijski medij treba, dakle, razumeti ne samo s tehničkog i proizvodnog aspekta, nego i sa sociološkog, istorijskog i filozofskog. Ako, prema tome, jedino medij može da određuje postojanje dramskog umetničkog dela, treba odmah postaviti pitanje da li i u kojoj meri određuje i njegovu formu, sadržaj, ideju itd. Kod televizije ovo pitanje je posebno aktuelno i izrazito. Problem književne forme je najjednostavniji: mora biti prilagođena mediju, tehničkim sredstvima koja su na raspolaganju, a to može da ostvari samo pisac. Radi se o određenim formalnim obavezama - nazovimo ih dramskom gramatikom - koje TV dramu diferenciraju od scenske, filmske ili radio-drame. Forma TV drame svakako nije mogla nastati iz samog medija, več je u njenom rađanju morala da sudeluje i bogata tradicija dramske umetnosti u ostalim medijima. Ali pri tome se, sa svom oštrinom, postavlja pitanje da li, i u kojoj meri ove formalne obaveze ograničavaju piščevu slobodu u kreiranju dramskog umetničkog dela i da li zaista ostaju samo formalne. Kod nas i u svetu izuzetno je aktueino pitanje uticaja televizije i njenog sadržaja na gledaoce. U dramskoj umetnosti nailazimo i na problem katarze, koju u vezi s novim uslovima opstajanja drame treba iznova osmisliti. Kod Slovenaca ova su pitanja samo delimično specifična. Tehnologija je svuda potpuno ista, način proizvodnje takođe, televizija uspostavlja potpuno jednake odnose između društva, odnosno države i pojedinih gledalaca. Pravne i imovinske razlike mogu imati izvesne posledice samo na upravnom i administrativnom području. Značajne izgledaju samo ideološke i političke razlike u pojedinim državama. Prema tome, vrlo je važno proučiti i kulturnu politiku mkovođenja slovenačkom televizijom, koja je odredila odnos prema slovenačkoj izvornoj dramskoj produkciji i pojedinim autorima. Svojevrsne probleme otvara i konkretno poređenje slovenačkog dramskog stvaralaštva u sva četiri medija pozorištu, filmu, radiju i televiziji.

116