RTV Teorija i praksa

obhka kulture uzajamno isključuju ili prožimaju? Kako njihov odnos utiče na ovu osobenu i osetljivu publiku koju čine deca? Ukoliko mališani, dečaci i devojčice treba da budu ne samo gledaoci fiima, več i njegovi junaci, kod nas je odavno zapaženo da filmski scenaristi u priličnom stepenu zanemaruju svet detinjstva. Pre više od jedne četvrtine veka, upravo u broju od 16. marta 1956. godine, list „Omladina” saopštio je da je na konkurs „Bosna-filma” prispelo 199 scenarija (od kojih je osam odmah odbačeno). Od ovoga broja, 31 scenario je obrađivao teme o omladini, a svega šest teme o deci i roditeljima. Znači, na omladinske motive dolazilo je malo više od dvadeset postotaka, a na samo „dečje” motive jedva nešto više od tri procenta! Komentar, izgleda, nije ni potreban. Izgleda, sem toga, da se skicirano stanje nije bogzna koliko promenilo do naših dana. Ova tematska otuđenost filma od detinjstva predstavlja pravi paradoks, ako ne i apsurd, Ona protivreči ne samo biču deteta nego i biču kinematografije. Jer, koliko je dete naklonjeno filmu, toliko je i film podoban da se približi detetu. Već pomenuti Bela Balaš uočio je da u samoj prirodi crtanog filma leži groteska i karikatura, dakle humor koji odgovara detinjskom duhu. Što je rečeno o filmu, važilo bi i za televiziju. Štaviše, „psihoanalitičari su dospeli dotle da su u držanju publike prema malom ekranu otkrili proces regresije ka jednom usmenom, detinjskom stadiju”. Pod pretpostavkom da su kinematografija i televizija u stanju da se toliko farnilijarizuju sa detinjstvom, one bi morale biti sposobne da se sprijatelje i sa dečjom literaturom. Biče da je ova poslednja naročito pogodna da se integriše sa ostalim umetnostima, pa i sa filmsko-televizijskim medijima. Pošto je počela da se osamostaljuje još u 18. stoleću, ta literatura je odmah kooperisaia sa likovnom umetnošču: dečja knjiga je gotovo zahtevala da se njena reč ilustruje. Danas, ona bi isto tako stremila svojoj ekranizaciji. Tražeči da se dopuni likovnim izrazom, ona je potencirala svoju zanimljivost. Nekom prilikom Breht je

79