RTV Teorija i praksa

Izbor prisnih ličnosti zajedno sa njihovim jednako prisnim ekonomskim, unutrašnje ili spoljnopolitičkim okruženjem, stvara sintagmatsku strukturu u koju se slažu, i na taj način stiču značenje, svakodnevni paradigmatski nepredvidljivi događaji. Druga velika oblast koja se obrađuje u vestima, naime elementarne katastrofe, udesi i ijudske sudbine, obezbeđuje paralelnu sintagmu na osnovu koje se strukturišu čovekovi odnosi sa spoljnim svetom. Poput kriminalističkih serija The Sweeney i Starsky and Hutch, vesti teku kroz izmenu kratkih kadrova koji površno prikazuju nepovezane događaje. Širok spektar oznaka raznovrsnih modaliteta, od spikefa preko filma i grafika do fotografija, koristi se za prikazivanje strogo ograničenog broja označenih elemenata; u oba slučaja znaci se sažimaju u mitološke skupove čiji se sadržaj uvek iznova ponavlja. Međutim, televizijske vesti se u znatno većoj meri od kriminalističkih serija zasnivaju na pretelevizijskim kodovima pismenosti. Radi se, naime, o sažetosti, jasnoći, ~logičnom“ iznošenju uzroka, uravnoteženosti, tačnosti; svi su oni preko novinarskih kodova izvedeni iz modaliteta mišljenja književnog govora. Većina kritičkih primedbi upućenih televizijskim vestima zasniva se na uverenju da se vesti ne drže upravo tih kodova. Rasprostranjeno je mišljenje da ~trivijalnost“, ~senzacionalizam“, te običaj prikazivanja događaja zbog njihovog vizuelnog utiska umesto zbog njihovog stvarnog ~značaja“ predstavljaju pokazatelje „opadanja kvaliteta". Primer ovakvog stanovišta može se naći u delima Robina Deja, veoma uglednog političkog komentatora britanske televizije. Kritike postojećim polučasovnim televizijskim emisijama vesti on upućuje zbog toga što predstavljaju „...kaleidoskope događaja nalik na novinske tabloide televizijsku verziju naslova na prvim stranicama dnevnih novina, sa isečcima sadržine samih događaja. lako obuhvataju osnovne činjenice, na njihovu informativnu vrednost negativno se odražava prenaglašavanje činilaca dostupnih isključivo neposrednim vizuelnim pokrivanjem događaja. Osim toga, interver.cijom uredništva, za emitovanje se biraju delovi koji vizuelno poseduju najviše osećanja ili nasilja... Vrlo je čest slučaj aa televizijska vest donese isključivo gole činjenice bez ikakvog objašnjenja, čime se svodi na signal koji nas, ako želimo da saznamo n'iogovo značenje, upućuje na sutrašnje novine.“ 2B

28 f? a fr R - ( 1975 >> Dan za danom (Day by Day), London, v\ ilharn Kimber, str. 62.

181