RTV Teorija i praksa

izbore. Primenjujući navedena sredstva, televizijska verzija sporta nameće igrama poput fudbala pismenost koju Ijubitelji ove igre ne poznaju, već o njoj poseduju kolektivni, lokalno zasnovani i klasno svesni stav. Fudbal je na televiziji obdaren dodatnim vrednostima: igra postaje deo pripovedačkog niza; fizička snaga odlazi u drugi plan; sudija je uvek u pravu (kao nosilac spolja određenog autoriteta); a gol dosezanje suparničkog gola postaje predmet obožavanja. Dakle, postoji sport i postoji televizijski sport. Sloj stanovništva koji doživljava televizijski sport različit je i, sasvim sigurno, znatno širi od sloja koji sport doživljava uživo. No, aktivne protivrečnosti karatkeristične za ovu vrstu posredovanja uvek su prisutne u televizijskom prikazivanju sporta i lako izbijaju na površinu, iznenađujući neopreznog komentatora. Sasvim drugačije protivrečnosti izbijaju na videlo u kriminalističkim serijama. Kao primer može nam poslužiti serija Bionička žena (Bionic Woman), u kojoj se žena prikazuje u društvenim ulogama tradicionalno rezervisanim za muškarca. Džejm Somers (Jaime Sommers) je snažna, sposobna da se suprotstavi muškarcima i pobedi ih. Moralne vrednosti brani svojom bioničkom rukom i štiti nas od zavera koje otkriva svojim bioničkim uhom. Pri svemu tome, predslavlja simbol spremnosti našeg društva da ženu izjednači sa muškarcem. Međutim, sarao društvo još uvek nije svoju spremnost pretvorilo u činjenice, ра to ne nolazi za rukom ni Džejmi Somers. Uprkos izrazito muški obojenoj ulozi, ona je samo žena viđena muškim očima; učtiva, spremna da svome šefu pripremi kafu, privlačno obučena u skladu sa muškom definicijom privlačnosti. U stvari, iako je u središtu pažnje žena, muški šovinizam je u ovoj seriji znatno naglašeniji nego u seriji The Sweeney, uprkos muževnoj agresivnosti ove druge. Kako zapaža Baskoum, u seriji The Sweeney prisutan je „neprikriveni šovinizam radničke klase, suprotstavljen tananijem šovinizmu srednje klase“ (str. 67). 29 Usled toga, ženski likovi u seriji su najčešće u mogućnosti da u borbi za opstanak svoj položaj* iskupe ponašajući se kao seksualni objekti. U stanju su, dakle, da stvore dovoljno širok sopstveni „odbrambeni pojas“ i time steknu izvesnu

29 Buscornbe, E. (1976ј, The Sweeney bolje išiu nego ništa? (Thc Swceney bener ihan nothing?), „Scrccn icalion, Education", br. 20, sir. 66-69.

183