RTV Teorija i praksa

samostalnost. S druge strane, Džejm Somers je potpuno obuhvaćena muškom definicijom, te je obično prinuđena da svoju bioničku muževnu snagu prikriva kako slabije muškarce ne bi dovodila u neugodnu situaciju. Osim toga, svoje moći koristi za obavljanje najtradicionalnijih ženskih poslova u epizodi Lik u ogledalu (Mirror Image), prikazanoj 1977, vidimo je kako se u jednoj uzgrednoj, za zaplet potpuno nevažnoj sceni, bavi kućnim poslovima. Zanimljivo je da nekoliko epizoda Bioničke žene koristi ideju zamene identiteta u Liku u ogledalu nju kidnapuju i na njeno mesto podmeću dvojnicu koja pokušava da ukrade podatke ~od suštinskog značaja za nacionalnu bezbednost“, koji, ukoliko nestanu,mogu „ugroziti pregovore SALT“. Namera je, očigledno, da se oko obrasca serije koji ženi dodeljuje važnu društvenu ulogu isplete tradicionalna špijunska priča no, sredstvo koje је pri tome korišćeno. zamena identiteta, otkriva pravo slanje stvari. Naime, ukazuje na nepoverenje društva u identitet žene na tako visokom položaju. Ženama nedostaju tradicionalne i prećutne muške veze (poput starih školskih veza) koje čine osnov našeg poverenja. Džejm Somers je jedna od nas, u to nema sumnje, ali kako ćemo znati da je to baš Džejm Somers? Dakle, konvencionalna televizija koju najveći deo gledalaca prihvata sa zadovoljstvom i bez primedbi, nije sposobna da odgovori na velika pitanja našeg vremena. No, isto tako nije u stanju ni da speči da se ta pitanja postave (makar i prećutno i u obliku postojećih protivrečnosti). Odgovori su prepušteni gledaocima uja je sloboda dekodiranja, shodno kolektivnom opredeljenju, ugrađena u strukturu medija i to ugrađena tako da je podložnija uticaju kolektivnih sisterna značenja široke kulture nego neposrednim manipulacijama samih proizvođača. U ovom tekstu smo pokušali da pokažemo u kojoj meri televizijske poruke, modaliteti i značenja zavise od opštijih kulturnih procesa. Nekome bi se moglo ucmiti da se zalažemo za stav da televizija samo „izvršava naređenja“ i da je, stoga, moramo prihvatiti takvu kakva je ili icdnostavno zanemariti. Naše mišljenje je, međutnn, upravo suprotno. Semiotika počinje da nam otkrica u kojoj meri'je naš univerzum čovekovo delo, te tvrdimo da

184