RTV Teorija i praksa

na tržištu - i da se tako prenagiasi ograničena uloga (kao ona koju javna RTV igra u američkom sistemu). Po našem mišijenju i na promenjenoj komunikacionoj sceni još uvek postoji vitaina funkcija koju treba da ispuni teievizija tipa javne siužbe i to funkcija koja ne bi trebaio da bude podređena strategiji maksimaiizacije publike. U narednom periodu verovatno ćemo biti svedoci: povečane fragmentacije i segmentacije pubiike; večeg obima transnacionainih programa: veče Uoiacije gledalačkih navika. U takvom kontekstu, javna RTV bi mogla da postane snaga kulturne integracije, da pomogne svim sektorima društva da se povežu, da ponovo uspostave interakciju i ujedine se uprkos svim raziikama i fragmentacijama. Takav ciij traži instituciju koja može da obezbedi jaku nacionainu ponudu programa vesti i aktuelnosti, dramskih programa (od „sapunskih opera” do kuiturnih magazina), sporta, popularne m.uzike, umetnosti i koja može da pokriva glavne događaje koji imaju nacionalnu i simboiičku važnost. Potpuna zavisnost od borbe za reklame O ovoj opciji ima puno diskutabilnih iskustava. Ona upozorava da je borba za rekiame po svaku cenu štetna za izbor programa i da ugrožava mnoge strane njegovog kvaiiteta. Dokazi za ovakav zaključak mogu se sistematizovati u četiri tačke: Prvo, o tome postoji iskustvo sistema koji su prihvatiii ovu opciju ili joj se približavaju, bilo namerno iii spontano. Američki izveštaj ukazuje na „perverzne” posiedice borbe tri mreže za rekiame, koja utiče i na proizvodne procese i na tipove programa. Oglašivači takođe stiču neka „prava” na koja sistem postaje veoma osetljiv. Kreativne snage su usmerene ka ciiju da se kroz programe „isporuči” najveća moguča publika, koja se ne sme uznemiravati niti razočarati, Posebno, takav sistem ima tendenciju ~da postane štetan po izbor programa - za forme programa, za vrste kvaiiteta koji imaju prođu i za osećanja i iskustva giedaiaca” (kao što je zakijučeno u američkom izveštaju) Na drugi način kazano, takav TV sistem vodi računa o vrio uskom krugu zadovoijstava (najvišc o onima /а „übijanje” vremena, relaksaciju i eska'pi/am).

103