RTV Teorija i praksa

upotrebi. Osim toga smatram da je za konstruktivno i adekvatno snalaženje u posiu teievizijskih stvaranja neophodno potrebno da nroizvođači znaju šta ie struktura a šta su funkcije struktura televi/ije na kojoj rade, i na tom putu vidim kao korisno upoznavanje sa nekim teorijskim postavkama koje se nalaze odavno u bazi zvaničnih „pianiranja poiitike televizije” (engl. policy making) usko vezanih sa svim administracijama na vlasti 1 . Sa namerom da rasvetlim bar neke od razloga za postojanje komunikološke terminologije i njeno korisno argumentovanje koje dopire sasvim određenim kretanjem do prakse na primer u Britaniji, hteia bih da povežem neka različita stanovišta i pretpostavke Zato sam intervjuisala profesora teorija komunikacija sa Politehnikuma centralnog Londona (PCL) i jednog od urednika časopisa „Media, culture & society”, Padija Skanela (Paddy Scanneii). On se složio sa mišljenjem da određeni termini u raziičitim praksama imaju različita značenja ali je naglasio da najopštiji pojmovi ne mogu da se posmatraju samo kao proizvodi određenih nacionalnih istorija radio-teiedifuzije. Ovom prilikom bih thela da nagiasim da naš termin radio-difuzija kao prevod engi. reči hroadcasting nema dovoljno jasan ni pogodan prizvuk za sve ono što se iza njega zaista krije, te je tako još jedan povod više da se posmatra iz perspektive razmišljanja o adresovanju. „Planiranje adresovanja” je više teorijski pojam kojim se obrazlažu raziozi za biranje izvesne forme emisije, izvesne forme obraćanja na svim nivoima u toj emisiji, izvesnog cilja emisije u smisiu zahvatanja u temu, otklanjanja uobičajenih nesporazuma ako je u pitanju informativno-poiitički program, izvesnog nepoznavanja recimo podataka o vremenu i ijudima ako je u pitanju program iz kuiture, izvesnog evoluiranja neke

1 Pojam plamrunje potitike telez’izije ođnosi se i na vrste programa čije se emitovanje podržava pianom, i na to ko će ih raditi odnosno šta se očekuje od onih koji treba da ih razrađuju, kao i na uvid u to na koje kategorije giedaiaca se misli i šta su norme ili mete na koje se računa sa i/abranom vrstom komunikacija.

145