RTV Teorija i praksa

gledaoce. Da li če oni-pod teretom sopstvenih pitanja i objašnjenja рге postati pasivni ili če ih baš takav pristup osvežavati. Činjenica je da i ova pitanja mogu da se istražuju ali i da se o njima govori da bi se razjasnila. Profesor Skanei tvrdi da giedaoci mogu da voie način ernitovanja na koji su navikli da im "e „govori”. U Britaniji kaže da je radio-difuzija počela sa „osečanjem potpunog mraka” i da je übrzo postala prva državna institucija koja je otkrila potrebu da akumulira detaljne empirijske podatke o tome kako Ijudi primaju poruke, koje vrste izbora, praksi i ukusa manifestuju. „Pitanje koliko odašiijaoci zaista razumeju način na koji adresuju svojim programima je zaista ono pitanje koje realno značenje mediji imaju u životima slušalaca. Svako adresovanje je pod uticajem takvog shvatania. U mom poslu teoretizovanja, vidim da su svi odašiijaoci prihvatiii svesno iii nesvesno vrednosti i komunikacijske osobine obične konverzacije. Objasniti šta su svojstva tog običnog ,razgovaranja’ je objasniti odlike adresovanja”. U našoj jugoslovenskoj praksi razgovor, intervju (kako se najčešče shvata sve što je forma medijskog obračanja), zatim osvrt u monologu, dijaloško komentarisanje, diskurs bilo koje grane ili vrste obaveštavanja, socijalizovanje kao upoznavanje gledalaca od strane najavljivača, lagane konverzacije i žučne rasprave, prenosi sa strukturisanih mesta za govore i način učenja „jezika”, mnogorodne vrste adresovanja se nekako uzimaju za prirodnu pojavu. Najčešće se u redakcijama među stalno zaposlenim članovima televizije raspravlja učinak scenarija i režije, dakie onog što nema nikakve veze sa ustrojstvima medijskih komunikacija, već su prevaziđeni oblici neke od umetnosti kakve su se praktikovale u druga vremena Nije čudo da onda forme novinskog adresovanja kao sto su strip, Ripiijevi crteži sa beieškama, vi/ueini skeč i 7. rubrika humora, kratki osvrti i reklame dominiraju formama ozbiijnih emisija opšteobrazovnog, školskog i naučnog karaktera i nazivaju se „mozaični oblici”. Šta je to mozaik? Da ii je potrebno da se vratimo u rimsko doba i potražimo poreklo ove metafore? Ili je možda još

149