RTV Teorija i praksa

melodije služeči se durom i molom. Iznenađujuće je samo to što Bingulac, teoretičar druge polovine XX veka, konstatujuči u svojim prethodno navedenim studijama da su za naše narodne crkvene melodije karakteristične modalne i druge specifične tonalne osnove, da mi nismo Evropa u tonalnom smislu, ovde ni u jednom trenutku ne dovodi u pitanje opravdanost takve Stankovičeve harmonizacije. I Skučen prostor, uz.rokovan namenom citiranih triju studija (sve su nastajale za raz.iičite naučne skupove) koje, kako smatra sam autor, predstavljaju samo „isečke”, „preciznije mise au point” u osvetijavanju široke, prostrane i još uvek nedovoljno ispitane obiasti nešeg narodnog crkvenog stvaralaštva, verovatno je uslovio i izvesne propuste. Zato sa veiikim interesovanjem i nestrpljenjem očekujemo od strane samog Bingulca najavljen cikius predavanja o crkvenoj muzici na kome u posiednje vreme intenzivno radi Sinteza Binguica-umetnika i Binguica-anaiitičara na najbolji način ostvarena je u studiji „Horska muzika Josipa Slavenskog”, U tom smisiu, po našem mišijenju, ona za sada predstavlja vrh piramide u Binguičevom stvaralaštvu. Ukoiiko se složimo da i između anaiitičara i naučnika-istraživača postoji distinkcija, onda možemo reći da je u ovoj studiji autor bio ne samo analitičar koji anaiizira i tumači, več i „radoznali” naučnik i istraživač koji, potkrepljujuči svoje izlaganje mnoštvom notnih primera i ličnih sudova, prati život muzičkog tkiva koji se odvija pred njim, razotkriva ga i nadgrađuje. S druge strane, pored iobjektivnosti studija odiše i jednim dubokim divljenjem, poštovanjem i Ijubaviju prema Slavenskom, što se odražava u onom „umetničkom” kvaiitetu teksta koji je ostvaren „zanosom i oduševljenjem” muzičkog pisca-umetnika. Međutim, broj sličnih „ostvarenja” je ograničen, i zato smo prinuđeni da zaključimo da je „umetnička” strana Bingulčeve ličnosti izraženija i jača. O pitanju ideaine sinteze razmišljao je i pisao sam autor: - „Dostići savršeno. Zaista da ii je to mogučno?” 47 U predgovoru

47 Petar Binguiac, „Bosna u deiima Viade Miloševića”, „Putevi br 5, 1976, str 33 1

84