RTV Teorija i praksa

najbogatije (Švedska) ili 51 odsto od dohotka SAD. Sve prednosti koje uživaju RTV poslenici u SAD omogučene su ogromnim prihodima od reklama (po stalno rastućoj stopi) koji lako pritiču komercijalnoj televiziji (1984. godine inkasirano je 15 milijardi dolara). Kako autorima izgleda, u slučaju Velike Britanije specifično je to da, uprkos prednostima u jeziku i tradiciji stvaranja programa, brz ekonomski prosperitet ostaje nesigurna prognoza. Uprkos kulturnim posebnostima svakog društva i mnogobrojnih faktora koji mogu da determinišu karakter televizijske produkcije, Pikokov komitet je smatrao korisnim da se preispitaju inostrana iskustva. Buduči da se neka finansijska rešenja - koja se sada razmatraju u vezi sa BBC - primenjuju u drugim zemljama, ima smisla da se razmotri kako su se ona pokazala na delu. Nekoliko nacionalnih izveštaja u tom smislu ukazuju na programske konsekvence koje su u vezi sa načinom na koji se finansira televizija, kao i na to da se među svim ostalim faktorima koji utiču na izbor i kvalitet programa, načini finansiranja pojavljuju kao ključni. U određenim slučajevima ove posledice se veoma jasno vide buduči da se način finansiranja promenio tek nedavno i da je doveo do upadljivih promena u televizijskoj politici i programskim shemama. Stoga se, u duhu opreznog zaključivanja pitamo: koje poruke mogu da se izvuku iz poređenja aktuelne situacije u sedam navedenih radio-televizijskih sistema? ZAJEDNIČKI MEĐUNARODNI RAZVOJ Iz nacionalnih izveštaja uočavaju se tri velika trenda koji u većoj ili manjoj meri utiču na televiziju u svim društvima Zapada. Prvo, ovi sistemi trpe pritisak promena u okruženju koje stvaraju izazove postojećim TV snabdevačima i tradicionalnim politikama. Prema rečima autora ovih izveštaja, radio-televizijski sistem u SR Nemačkoj „prolazi kroz fundamentalnu promenu”; Francuski sistem „kroz temeljnu promenu” a Švedski „stupa u sasvim novu eru”. Jedan od naših informatora kaže da

93