RTV Teorija i praksa

nove društvene odnose, rešenja u početku videli u rušenju i razbijanju mašina, tako je veliki deo prve TV generacije, šezdesetih godina, rešenje svog košmamog stanja nalazio u podmetanju bombi u iniverzitetske kompjuterske centre i, generalno, u razaranju nove, elektronske tehnologije. Brzo, doduše, ista ta generacija shvatila je da upotreba tehnologije i koriščenje medija kao sredstva, kao alata po sebi, može doneti ogromne društvene promene. Mediji sa sobom donose i sopstvene sklonosti - rezonovala je ta generacija. Na primer, kao puške: okinete li puškom i übijete И nekoga smrt te osobe posleđica je tehnologije a ne ideologije. Ipak, sve tehnologije ne mogu proizvoditi iste posledice. Neke tehnologije obogačuju život više od drugih, čine ga lepšim, uzbudljivijim, dužim. Zbog ove spoznaje, i učenje o medijima, o procesima koje oni uspostavljaju, zatim koordinacija tehnologija - postah su prva preokupacija teoretičara „prve TV generacije”. U žiži interesovanja našlo se razrađivanje problematike softvera, odnosno konceptualnog dizajna. Ovi teoretičari počeU su sebi postavljati ovakva pitanja: koliki broj političkih odluka od рге 30 godina danas ima onakav uticaj kakav ima odluka o kriterijima koji su uslovih stvaranje sistema i tehnološke strukture mrežnih televizijskih sistema? lU, recimo, ovakvo pitanje: zar večina naselja i gradova, u suštini, nisu posledica saobračajnog dizajna, рге nego posledica poUtičke filozofije, itd., itd. Ovakvo razmišljanje, koUko god otvoreno polemici, otvorilo je, dalje, put ka shvatanju koje ističe da u pohkibernetskom, superindustrijalizovanom društvu moč stvaraju sredstva informisanja i informacija a ne javno, ili bilo koje drugo mnenje. Potom se razvila tvrdnja, prilično radikalna, da je visoko razvijena informacijska sredina u suštini post-politična, pored toga što je post-Uterarna i sasvim automatizovana. Dalje, teoretičari „prve televizijske generacije” ustanovljavaju ideju o informacijskoj sredini kao vrlo dobrom funkcionalnom modelu celokupne stvarnosti. Oni ističu neophodnost biološkog poimanja medijskih struktura i otkrivajuči niz konkretnih primera, afirmišu pozitivne karakteristike najnovije elektronske tehnologije svrstavajuči je u moguče izvore životne energije.

56