RTV Teorija i praksa

с) Da se kroz sva ta komunikativna sprezanja nosilaca različito, aposebno užegrupno, inspirisanih motivacija čak državnom prinudom osigura mehanizam verifikovanja socijalno validnih motivacionih korpusa, bez obzira na nivo njihove vrednosno-ideološke prožetosti i socijalno-klasni status grupa koje se njima motivišu u praksi globalne društvene reprodukcije. Naravno, u sva ta tri slučaja, pri socijalnoj verifikaciji motivacionih blokova potencija, jasno se nazire regulativna uloga komunikativnog mehanizma razmene poruka pri oblikovanju svakog od oblika društvene i socijalno motivisane prakse. Međutim, s tim u vezi valja imati u vidu okolnost da je komunikacija tek jedan od mehanizama u mnoštvu dnigih činilaca relevantnih za sam akt oblikovanja motivacija za radne aktivnosti. Doduše, mehanizam komunikativne razmene informativne materije je do te mere relevantan činilac toga reda, da bi mimo njegove upotrebe ostali bez mogućnosti da se transponuju u strukturu motivacionog jezgra mnogi od faktora presudnih za socijalnu validnost motivacija, grupnih pre svega; o nekim od tih faktora je napred već bilo reči. Reč je pre svega, o referentnim faktorima - ciljevima i vrednosnim sistemima u čijoj senci se uglavnom i obavljaju akti organizacije Ijudskog ponašanja u svakom datom slučaju. Ali, da bi se ta sprega između komunikacije (kao mehanizma čijim posredstvom se transponuje uticaj referentnih faktora na sam akt strukturisanja Ijudskih motivacija) i čitavog korpusa referenci od značaja za taj akt doveli u ravnotežu, potrebno je mnoštvo uslova. Јег, često tu ravnotežu remeti i okolnost da su i sami Ijudski motivi hijerarhijski situirani na skali kao svojevrsni sindromi trajno strukturisanih mentalno psiholoških dispozicija. Motiv za rad kao bitni socijalni motiv, favorizovan svim mogućim sredstvima delovanja socijalizujućih faktora, pa i komunikativnim interakcijaraa, često biva deformisan u sudaru sa motivima koji se po snazi i naboju motivacionih tenzija nameću kao primarni, kao što je, recimo, motiv za sticanjem, pa često i za posedovanjem i posesivnošću i na račun pripadnika najbliže socijalne sredine. A opet ono što po pravilu krnji motiv za radnom

139