RTV Teorija i praksa

realnosti, a upoređivanjem deklarisanja i programskog ponašanja kao jednim od načina njihovog prevazilaženja. Ipak, najveće slabosti neposredno datih odgovora treba tražiti u situacijama kada je, da bi se došlo do podatka, potrebno ili se podrobnije podsetiti ili prethodno razmisliti, a pogotovu ako je ispitaniku potrebno i jedno i drugo za punu spremnost da na pitanje izrazi svoje mišljenje, zauzme stav ili da zaključak. Posle toga, posredstvom čitavog übuduće otvorenog seta analiza i očekivanih analitičkih odgovora moguće je na paralelne načine dolaziti i do elemenata produbljenijih saznanja iz raspoložive mase ukupnih podataka ili njihovih srodnih deobenih celina. Do takvih saznanja moguće je, naravno, dolaziti novijim konstelisanjem istraživačkih konkretnih nastojanja, ustaljenim načinima i, prirodno, najčešće kombinovanim korišćenjem jednih i drugih, zavisno od istraživanog problema. Očigledno je da kod eksplicitnog prikupljanja saznanja postoje značajne prednosti, a prvenstveno veća neposrednost i sa njom bitno vezana efikasnost i ekspeditivnost, a u slabe strane sve ono što se neposredno tele ili nepreciznije izražava. Prvo zadovoljava najveći broj najmarkantnijih potreba anketa i anketiranja svih vrsta kada teže prikupljanju najkonkretnijih podataka, a drugo treba da bude u službi dobijanja odgovora na složenija i produbljenija pitanja upućena celini istraživanja kao izvoru podataka (a ne pojedincu čiji stavovi čine taj zbir), za predstojeću diskusiju rezultata i zaključke koji treba da uslede. Odgovori na koje se meritorno može kratko i bez većeg iskustva odgovoriti su lako pribavljivi anketom, dok njihove produbljenije verzije zahtevaju i uspostavljanje nekih međuodnosa za koje je normalno očekivati da će postizanjem i korišćenjem očekivanih osnaženja upotpunjavati - delimično potvrđivati ili opovrgavati podatke za koje eventualno smatramo da njihov jasniji validitet može i treba da uveća pouzdanost njihovog daljeg tretmana, primene i drugih vidova korišćenja. Implicitni, dakle, iskaziraa od strane ispitanika nedeklarisani, u konkretnora istraživanju verbalno neispoljeni unutrašnji stavovi, mogu biti predmet samo drugačijih istrazivačkihpostupaka kojima se sumiranjem realnih činova u odnosu na analizirani predmet, traga za

161