RTV Teorija i praksa

primer Mjež (Miege) sa postavkom centralne uloge medija u restrukturiranju društva, u Francuskoj pokušava da opovrgne Sveza (Sfez), pripadnika struje koja vidi u „tehnologiziranju duha i elitističkoj praksi moćnika 22 totalitarišuću, simboličku formu medijskih mašina nad, рге svih, intelektualcima, australijski komunikolog Džon Langer (Langer) napravio je zanimljivu sintezu osnovnih razlika u teoriji, ipak u Dubrovniku. Po njemu, dve tendencije gledaju na TV vesti ili kao na osnovni TV oblik koji je istovremeno grubo komercijalizovan model, i zbir irelevantnih vesti koje menjaju karakter ozbiljnih tema 23 , ili kao traženje moguće detaljne analize ideološkog aparata, kakav je TV dnevnik. Ovoj drugoj tezi se priklanjaju zagovornici popularne kulture koji je posmatraju kao mač sa dve oštirice. Po poslednjima, i političke vođe na televiziji simbolički često postaju simpatične dobre žrtve u kojima se kroz „senzacionalni refleks suza” (Langer) svako od nas pronalazi. Ali, da bi se ovo postiglo, popularne vesti (koje su po Fiskeu one koje izazivaju prepričavanje), moraju da se predstave što više u formi priče, a što se više pribižavaju narodnim bajkama, to više skreću pažnju na svoj cilj koji je da pokažu kako je svet organizovan pre svega izvan naše stvarne kontrole, jer kao i u bajkama, junaci TV vesti postaju žrtve. Fatalizam u popularnoj kulturi nosi sobom zadovoljstvo, na koje smo naterani. Rezignacija postaje mogućnost da vidimo izlaz u nadi: jer što gore sve postane, može više da nam se sviđa. Tu je svakako od presudne važnosti ono na šta je auditorij navikao u prošlosti. Dok je u visokoj kulturi i takvom elitnom novinarstvu privatno samo jedan deo celine, u popularnom novinarstvu i takvim vestima, ono postaje najpotenciraniji element. Na njernu se insistira kao na interpretativnom okviru, kako je to objasnio Sparks. Formula je i što više sporta i seksa, umesto politike i svetske ekonomije ili ovoga drugog, ali u formama u kojima se piše o sportu i seksu. Mi postaje ja, a ja - mi. I tako nam pričaju priču u kojoj informacijska funkcija

22 Bernard Miege, La societe conquise par la communication, Pug, Grenoble 1989 (citira Lucien Sfeza). 23 John Langer, „Television disreputable news”, referat u Dubrovniku 1990.

137