RTV Teorija i praksa

- treće, problem je u publici koja iz mnogo raznih razloga zapostavlja znatan broj vizuelnih informacija koje joj se predstavljaju (na primer, informacija je teška za vizuelnu obradu pa se gledalište koncentriše na verbalni deo ili koristi vizuelne elemente kao podsetnik za prizivanje slika uskladištenih u memoriji); - četvrto, možda gledalište i učipuno iz slika, ali se količina apsorbovanih informacija ne meri na prikladan način (tekst je nosilac informacija, a vizuelniprilozi se cene prvenstveno po tome koliko doprinose usmenom tekstu). Radi procene načina predstavljanja televizijskih vesti, prof Graberje analizirala seriju televizijskih vesti posebno pazeći na efekat vizuelnih elemenata. Proučila je dve grupe televizijskih vesti. Prva se sastojala iz svih političkih vesti emitovanih u ranim večernjim satima tokom prve dve nedelje februara 1985: 61 vest sa ABC, 46 sa CBS, 42 sa NBC i 40 sa PBS, ukupno 189. Da bi se izbegla opasnost da izabrana nedelja bude atipična, analizovano je 150 vesti-priča iz ranih i kasnih večernjih emisija vesti snimljenih tokom četiri meseca, od januara do aprila 1985. godine. Sta je pokazala analiza? VIZUELNESCENEPREKRATKE Način prezentacije televizijskih vesti bio je takav kao da je usmeren protiv učenja. Većina TV vesti vizuelno je kratka Sto im otežava da pokriju mnoštvo informacija. Malo je vremena da bi se obezbedilo objašnjenje. U jednonedeljnoj produkciji TV vesti, 33 odsto svih storija trajalo je manje od jednog minuta, a 79 odsto je trajalo manje od tri minuta. Procenat vesti po prosečnoj dužini vizuelnih scena prikazan je u sledećoj tabeli.

PROCENAT VESTI PO PROSEČNOJ DUŽINI VIZUELNIH SCENA

109

ABC (n = 599) CBS (n = 6S8) NBC (n = 589) PBS (n = 128) Svi (n = 2004) Vremc % % % % % 1-10 sekundi 37 46 59 8 38 11-20 sekundi 31 28 27 32 29 21-30 selcundi 13 17 5 47 20 Više od 30 sekundi 19 9 10 13 13