SRĐ

— 16 —

која se u staro doba zvala „Santa Maria Castellana" i Santa Maria (lel Castello", a to očeviclno dokazuje, da je ovo zdanje bilo negdje u blizini stare Pavlimirove tvrgjave, ili da su manastir i erkva zauzeli prostor, što je prije zauzimala tvrgjava „castellum in ripis". Ima nekijeh te misle, da je slika Pavlimirove tvrgjave urezana na najstarijemu mjedenomu novcu dubrovačke republike, koji se novac zvao minca, skraćeno od munitica a ovo od latinske riječi moneta. Zvao se još follarus, obulus, bagattinus. I ako se takovo mišljenje ne može pouzdano ni odobriti, ni pobiti, ja ipak držim, da tvrgjava, čiju sliku nosi navedeni starinski novac, nije drugo nego prosto obilježje grada u opće, jer se na mnogijcm tugjijem onovremenijem novcima, čak i na pečatima nekijeh općina, pa i same dubrovačke, vidi urezana slična slika. Glavno mi se čini to, da se pouzdano može držati, da je spomenuta tvrgjava bila svakako u kreču sazidana, dok utvrgjenja grada bijahu onda dijelom od samog kamenja, a dijelom od dasaka; kuće su pak bile čak do 1296. god. gotovo sve od drva, jer je stopro te godine vlađa izđala naredbu, da se više ne smiju podizati drvene zgrade. (Statut, knjiga 8. pogl. 57. V. Prof. Gelčić „Dello sviluppo civile di Ragusa" str. 19. Prve zidine u kreču pripadale bi, po nekijem istoričnijem izvorima, godini 771.; 1 ) ali Resti, najpouzdaniji megju domaćijem kronistima, odmiče zidanje čvrstijeh bedema za deset godina docnije (781). Te bi zidine bile one sa strane mora, ili sv. Marije, jer su posve jednostavno sagragjene bez znamenitijeh kula, ni zaštitnijeh zidova (meteriza), a to prema bojnijem spravama, ltoje su se onda upotrebljavale, kao n. p. katapulte, balestre, buzdohani, topuzine i slič., prema kojijem zidine su bile jedino tu kako neki grudobran, a već je i sama priroda dosta branila ovaj (južni) dio grada, pošto zidine onamo sagragjene strše nad visokijem i strmijem liticama, koje se gotovo okomice spuštaju u more. Dandanašnji se i s ove strane bedema uzdiže po gdjekoji čvrsti bastijun; ali su sve te tvrgjave rad poznijeg vremena, Taki je

l ) U drugoj kujizi Zibalduna Оеа Mattei stoji na str. 5. ота bilješka: ,,Fo fato primo muro di pjetra e calzina 771." U istoj starinskoj kroniei, koju na spomenutom mjestu donosi Otae Mattei uaiazi se i ova bilješka: ,,Fo fatto uno muro de pali da pusterna p. tuta rivjera [sub ano Domini 781 Carolus enim regnavit] de lo mar fino a terra ferma" . . .