SRĐ, Aug 31, 1902, page 17
727
48
stavili, nemu potpuno lici." Eto vam negove metode. Nemu je dovojna jedna rijee da okarakteriše negova lica. Ona imaju sva po jednu etiketu, ali i ništa više. Ali je dosta što smo pokazali na nespretnost intrige i na jednostavnost lica, pa da pokažemo od kakve su vrijednosti društveni romani Viktora Iga. Ima jedna treća crta koja nas neprestano frapira u Igovim romanima: Stalno mijesane piščeve ličuosti. U svakome retku mi osjećamo nazočnog Iga. On se pokazuje i on se miješa u knizi cak i u momentima gdje on nije ni malo od potrebe. I on nije nikad išao zatim da sam sebe prikrije. A to izlagane sebe va|a da zabi|ežirno tim više što društveni suvremeni roman pretenduje obično da od današneg društva napravi jednu sliku c jnekle istorijsku, a to je impersonalnu. Ali je Igobio tako nesposoban da zaboravi samog sebe; i da je nešto htio da napravi i tu avanturu da pokuša napisati kao jedno djelo potpuno istorijsko, ni ono ne bi bilo bez negove licnosti unutra, kao što je bio slučaj i sa Mišleom. U samome se stilu izdaje ta intervencija piščeve ličnosti. Ona je ispojena skoro u svakoj rečenici, u formuli ove vrste: „h'ecimo'-, „Zapamtimo da..." I ta izlagana nijesu ni malo u nekom uzbuđenu: osjeća se potpuno da to Igo kaže mirno, i da to kaže neposredno čitaocu. On osjeća svalci čas potrebu da nam pruža nelca tumačena i on zamjenuje svoga junaka, često s mnogo nevještine i nespretnosti, kao što možete suditi na primjer po ovome: „Reverand je opazio na jednoj od svojih kniga ovaj natpis nakostrešen i pun prijetne: de Rhubarbaro. Recimo, međutijem, da je djelo, koje je bilo kao što i natpis pokazuje, pisano latinski, mogao da čita Žilia (Gilliat) lcoji nije znao latinski" '). Ova napomena u svojoj vrlo pretencioznoj formi, i to što se pisac meće na mjesto svoga Reveranda, i ono: Recimo, to se čini da je čisto iz Zorža Onea (Georges Ohnet), ali je u stvari Igovo! I te ličnosti nijesu često ništa drugo nego sam Igo malo oslab]en; u svakoj od nih živi po jedan dio samoga pisca; u nima ćete naći hegove mržne, hegove Jubavi, hegove radoznalosti koje je pisac stavio na ogled. Rabotnici na moru nijesu ništa drugo ') Rabotnici na moru.