Topola

111. Božanstva zemlje i podzemlja. Dionys.

101

Za to mu se osveti gnjevna božica. Jer kada bijahu svatovi sakupljeni kod svečane gostbe, dodje ona medju njih i zastraši. prisutnike paničkom stravom, te im pomrsi pamet. Attis pobjegne u goru i übije se u svojoj mahnitosti. No sama božica Ustanovi kasnije njemu u čast veliku žalobnu svečanost o proljetnom aequinoktiju. Božičini svećenici idjahu uz bučnu halabuku talambash i svirala u goru tražiti izgubljena Attisa. Napokon ga nadjoše, to jest kakov godj kip, prikazujući njega, a onda udariše u neobuzdanu radost, plešući u divljem zanosu oko njega i do krvi se ranjavajući nožem. Umjetnost riedko prikazivaše Rheju-Kybelu. U Yatikanu pokazuju kip, gdje ona sjedi na priestolju; u villi Pamfili kod Rima imade kip Kybele, kako jaše na lavu. Jednako sjedi na lavn i na reliefu žrtvenika pergamskoga. Stalan joj attribut jest talambas. 3. Dionys (Bakcho ili Liber). Dionys ili Bakcho jest kod Grka i RimIjana bog vina i vinarstva, no u daljem znamenu i bog svakoga jesenskoga blagoslova, koji dozrieva plodove ljudem za hranu, te im ujedno udjeljuje sve blagodati kulture, višu uljudbu i uredjeno državno stanje. Thebu držahu bogovim zavičajem. Mati mu bijaše Semela, jedna od Kadmovih kćeri, koju je uzvišeni vladar nebesa Zeus bio udostojao svoje ljubavi. Njoj samoj bi doduše pogubna ta ljubav. Jer ljubomorna Hera dodje k njoj u spodobi njezine dadilje Beroje i probudi u njoj sumnju, da li je njezin dragan i sbilja ono, čim se gradi. Svojim lukavim nagovaranjem napokon ju zavede, neka izkuša svoga ljubavnika. S toga mu ona dade najprije priseći, da će učiniti, što zatraži od njega, pa onda ga zamoli, neka joj se pokaže u svojoj božanskoj spodobi i veličajnosti. Zaludu ju zaklinjaše Zeus, neka se okani te lude molbe, ona uztrajno zahtievaše, neka joj udovolji i zaglavi kukavno, spaIjena na pepeo žarom boga, koji pristupi k njoj u vatri munje. Ali još nerodjeno čedo spasi Zeus od propasti i dade ga po Hermu odnieti k Nympham