Topola

111. Božanstva zemlje i podzemlja. Dionys.

103

Dionysovo, dovodi nas i poznata priča o ženitbi Dionysovoj s Ariadnom, Minosovom kćeri. Nju bijaše attički heroj Thesej, umaknuvši njezinom pomoći pogiblim labyrintha, odveo iz Krete, da ju oženi, ali ju ostavio spavajući na otoku Naxosu, i to budi svoje volje, budi što mu je to bog bio zakazao u snu. Tko bi mogao opisati tugu i očajnost sirotice, kada je, prenuvši se, vidjela da je sama i ostavljena na tudjem žalu, ali i radostno joj udivljenje, kada ju malo iza toga ondje nadje te svojom

SI. 44. S Lysikratova spomenika.

zaručnicom i ženom nazove Bakcho, koji se vračaše sa svoga puta iz Indije. Da ju je onda Zeus obdario bezsmrtnošću, koju već bijaše udielio sinu radi dičnih mu djela i vanrednih zasluga za Ijudski rod, ne čitamo samo kod pjesnika, nego se je to, bi reć, i u puku obćenito vjerovalo. U Atheni svetkovahu obima u ćast svečanost zahvalnicu, noseći u svečanu prohodu gradskimi ulicami lozje s visećimi na njemu grozdovi. Dionysov kult bijaše se u velike razgranio ne samo po Grćkoj, nego i po Italiji i Maloj Asiji, po Thrakiji i Makedoniji, u obće svuda, gdje su se Grci bavili vinogradarstvom. Slavili su ga kao