Topola

IXI. Božanstva zemlje i podzemlja. Saturn.

123

Saturnalije. Ta svetkpvina, kojase uz promienjeno znamenoA’anje još danas podržaje u karnevalskih zabaA r ah, osobito se je u Rimu presjajno. svetkpvala. Tada bi po svem gradu vladalo neobuzdano veselje, koje se očitovaše u SA r akojakoj sal 5 i obiesti, tada bi gotovo posve nestalo staležkih razlika, sudovi i škole svetkdvahu, dučani -bijahu zatvofeni. Glavni blagdan bijaše Decembra, vele radostan dan po stalež nebrojenih roboAm i robkinja. Jer tada ne bijaše u Rimu robova, dopuštahu im tada obući se gospodski i ne samo ne tražiše nikakove poslužbe od njih, nego ih dapače sami dvorahu kod stola i nudjahu im jesti i piti, koliko bi im se htjelo. Jamačno krasan običaj, da taj inače toliko mučeni stalež barem jedan put u godini zaboraAd na svoju neAJ'olju. Bogati bi Rimljani toga dana prostirali za i natjecali se, tko će sjajnije podvoriti svoje goste. S ovom svečanošću bijaše dakako spojena sjajna Saturnu, na Saturnalije bi bogu odriešili A'unene kojimi su inače cielu godinu bile omotane noge kipa, da ne može umaknuti s obiljem, koje potječe od njega, a noću razsvietlji\Tahu voštanicami njegOA 7 hram. I javne igre u cirku uveličavahu taj rimskomu narodu toli mill blagdan. Glavni SaturnoA' hram bijaše ondje, gdje se je s Fora uzlazilo na Kapitol. Graditi ga zače već Tarquinij Superbo, ali dogradjen bi istom prvih godina republike. Pod njim bijaše zidani svod, a u njem rimska držaA-na blagajna, zvana aerarij. Saturn bo kao bog, od koga je svako blagostanje, zaštićivaše i držaAmi imutak. Op a (Ops) bijaše Saturnova žena i božica usjeva i žetve, radi česa je u kultu s njim bila posve sdružena i imala mjesto u njegovu hramu na Kapitolu. Dne 25. Augusta, kada već bijahu izmlatili požnjevene plodove,, svetkovahu joj žetvenu svetkovinu zahvalnicu. Saturn i Opa smatrahu se zajedno i božanstvi braka i uzgoja djece, jer je bilo posve naravski božanstva klijajućega i dozrieA-ajućega usjeva učiniti i