Topola

111. Božanstva zemlje i podzemlja. Had.

133

tamo u grčkoj pučkoj vjeri. Dočim po toj duše u podzemlju kao sjene životare biedan i tužan prividni život, poučavahu ih ovdje, da je smrt prieporod duše na Ijepsi i radostniji bitak, ali dakako samo onda, ako je čovjek pravednim i bogumilim životom zavriedio to blaženstvo. Rimljanom, koji su u obde sve pomisli o podzemlju primili od Grka, bijaše Persephona ili Proserpina, kako su joj oni polatinili ime, u početku posve neznano božanstvo, ali oni pomiešaše s njom staru poljsku božicu plodnosti, Libe ru, ženski palik Liberu ili Bakchu, te ona s tim imenom isto znači što i grčka Kora. Kao podzemnoj božici žrtvovahu Persephoni erne nerodkinje krave, ali zasebnih hramova bi red nije nigdje imala. Po umjetnost Persephona nije has bila zuamenita i yrlo su joj riedki kipovi. Nju prikazivahu budi Ijubeznom kćerkom Demetre, budi strogom i ozbiljnom vladaricom podzemlja. Kao viadaricu podzemlja obično jn označuje žezlo i diadem, a ini joj attributi jesu klasje i mak, zatim zublja, symbol eleusinske slave, uz to Sipak i sunovrat. 16. Had (Pluton). Dvojaku narav, koju vidjesmo kod Persephone, ima jednako i njezin vojno, Had ili Aidonej (t. j. nevidljivi), kako ga zovu epski pjesnici radi tajinstvene tame, što no krije tako njegovo carstvo kako njega. Po starijoj bo pomisli jest on neumoliv i nepomirljiv dušmanin svakoga života, na koga ljudi samo s grozom i užasom pomišljaju, radi česa 0 njem i veli Homer, da je od svih bogova ljudem najmrži. No naskoro zavlada i o njem blaža pomisao, 1 tada se stade vise izticati drugo svojstvo njegova bida, po kom on iz duboka krila zemlje ne daje samo hranu bilju, nego i ljudem na korist pruža u svojih podzemnih hodnicih i izbah nebrojeno blago plemenitih kovina. U tom pogledu zvahu ga P 1 ut o n o m ili P 1 u t e j e m, t. j. obogadujudim bogom. Hada valja übrojiti medju najstarija grdka božanstva; on je kao i Poseidon brat Zeusu, te dobi, kada tri Kronova sina podieliše sviet, tamno pod-