Topola

189

111. Pokrajinske herojske price. Herakle.

po svoj prilici kasniji umetak, Ilijada ga spominje kao pokojnoga junačinn davne dobe, ~koga je svladala Moira i strašan gnjev Herin.“ Uz to je Herakle kod Homera još skroz grčki narodni junak, ratni ga podhvati njegovi ne vode još preko medja Troje, oružje mu se ni malo ne razlikuje od oružja drugih junaka. Ta je slika glede pojedinosti dalje razvijena u Hesiodovoj ~theogoniji“ i u „Heraklovu štitu“, inače se u bitnosti Hesiod podudara s Homerom. Ivako je došlo do Heraklove apotheose, da li je tu bilo što phoeničkoga dojma ili ne, još se nije dobro izpitalo. Oko 700 godine pr. Is. vidimo ju već gotovu.

I. Junakov porod i mladost. Taj dio price o Heraklu razvi se naročito u Boeotiji. Amphitryon, sin Alkaejev i unuk Persejev, morade sa svojom zaručnicom Alkmenom, koja je takodjer po svom otcu Elektryonu izravno potjecala od Perseja, radi krvna djela pobjeći iz Tirynsa i u Thebi ga primi tamošnji vladar Kreon. Odavle podje, kako bijaše obećao Alkmeni, u vojnu na razbojničke Telebojce (Taphce), koji bijahu übili Alkmeninu braću. Po sretmi svršetku rata misliše u Thebi proslaviti svatbu. No u to uzvišeni vladar Olympa silno zavoli krasotu Alkmenu. Primivsi oblik odsutnoga Amphitryona, porgdi_on s njom Herakla, s kojim u isti čas dodje na sviet od Amphitryona potekli Iphikle. No Heraklu se od Zeusa namienjeno gospodstvo nad svimi Persidi izmače uslied lukavosti ljubomorne Here, koja obustavi Alkmenine trudove, a u isti mah za d\m mjeseca pospješi porod ženi Sthenela, Amphitryonova strica. Ali ni tim ne bijaše zadovoljna, što je tako Plerakla spravila pod gospodstvo kukavna slabića Eurystheja, nego ona pošlje još po kasnijoj pjesmi k osam mjeseci staromu božjemu sinu dvie zmije, da ga umore u kolijevci. Ali Herakle tada po prvi put zasvjedoči božansko porieklo svoje, zadavivši zmije