Topola

Bečn i u Gradcu, no pravi ga se plamen slavenske ideje uhvati istom u Pešti, gdje se našao u kolu mladih Slavena, a poimence upoznavši se s KoHarom i sa Šafafikom. Kollar je g. 1841. pohodio Zagreb i opisao svoj boravak, pa tom zgodom piše o Gaju: »Gaj jest osa, vukol ktere se duchovni i narodni život Zahfebu anobrž celeho Horvatska toči. Již tomu asi 12 let co sme se nevideli, co jsme v Pešti spolu na prochazky chodivali, čitanku k poučeni se češtine čitali, o pravopisu, o novinach a jinvch narodnich dfiležitostech rozmlouvali a všelike plany v budoucnost činili: ze mladence jemnčho, učeliveho, nadeje plneho stal se již pfisnv, važny, vysoce zasloužily, všecka pfedsevzeti mladosti uskutečnujid muž. (Gaj je os, oko koje se vrti duševni i narodni život Zagreba, dapače sve Hrvatske. Ima tomu po prilici 12 godina, što se nismo vidjeli, što smo u Pešti zajedno izlazili u šetnje, čitali čitanku, da se nauči češkomu jeziku, razgovarali se o pravopisu, 0 novinama i inim narodnim poslovima, te gradili svakake osnove za budućnost; od okretna, učna, nade puna mladića postade Gaj već ozbiljan, ugledan, mnogo zaslužan muž, koji izpunjava sve odluke mladosti. Kollar, spisy 111. 45.)« Kollar je učitelj Gajev, pa s pravom možemo reći, da je kumovao hrvatskomu narodnomu preporodu. Dok je Gaj još u Pešti boravio, objelodani sitnu knjigu, koja nam je bila od veće koristi, nego da je Bog zna koje tegotne učenosti bila puna, kako zgodno veli Kurelac, knjižicu o pravopisu (Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisana. U Budimu god. 1830.). Ovom je knjigom polučeno pravopisno jedinstvo onih Slavena, koji pišu latinicom izuzevši Poljake. Gajeva je knjiga puna Kollarova duha. U njoj Gaj ne udešava samo hrvatskoga pravopisa po češkom, nego ujedno iznosi Kollarove ideje o Slavenstvu. Treba tek da navedemo stranicu 22.: »Vsaki naobraženi Ceh i Leh Vseslavenstvo (t. j. goruću želu, da sva narečja velikoga našega naroda, kuliko moguče je, jedno k’ drugomu približiju se) glibše čuti, neg da se mi za stanovito ufati nebi smeli, da sledha dobra, z’ ovem umnem pravopi-

129

Jan KoUdr.

Slike iz svjetske književnosti. I.