Topola

dedecori, patiar, Piant.; utut haec sunt acta, Ter. uva, ae,/. grozd, napose vinski grozd, (sr. racemus); oolleot., grožđe, (Hor.) u. pensilis. Odt.a)* trs, čokot. b) *\ pčelinji grozd, sto ga čini roj pčela, objesivši se o drvo. c) * u pril., u. immitis o djevojci, koja jošle nije za udaju. uvesco, opiti se, modicis poculis. uvidulus, adj. [dem. od udus] n akvašen, jedn. Cat. 66, 63. * uvldus, adj. vlažan, mokar [sr. udus), vestimenta; Menalcas, od rose; Tibur, ndvodnjen; Juppiter u. austris; locus; u. rura assiduis aquis; u. te tenero palmite gemma tumet ; prenes., nakvašen,n api t (kao fifPgt-y--pivog; sr. madidus), Bacchus; dicimus uvidi (opp. sicci).

Uxellodunum, i, n. Ukaelodun, utvrđen grad K a du rk a (Cadurci) u zapadnoj Galiji s. Cap de nae. uxor, oris, f. žena, supruga,, uxorem ducere ili sibi adjungere; (Ter.) uxorem habere, uxore excidit, ne d,obije je za ženu ; ne u pravom smislu, o Tekmesi (na).).ax(g), Hor. sat. 2, 3,203.; * uxores olentis mariti, koze. uxorcula, ae, f. [dem. od uxor] riječ od mila, ženica, Plaut. uxorius, adj. [uxor] supružni, res u., ženidba i sto na nju spada (n. pr. miraz); arbitrium rei u., sud o mirazu raspitane žene ; -J- ambitus; *o Eneji, Didoni odviše odan, podčinjen; * o rijeci Tiberu, kao bogu rečene rijeke, koji ne može svojoj supruzi Iliji nijedne molbe odbiti.

VacSlus, i, m. (Caes.), Vahalis, is, m. (Tac.) Vala (Waal), zapadna glavna grana (ili rukav) rijeke Rajne. vacatio, onis,/. [vaco] 1) oprost, oslobođenje, datur a causis, ab belli administratione v.; vitam beatam in omnium vacatione munerum ponere; v. habere publici muneris (biti prost od); habere militiae v., (Just.) dare alcui; quinquennii militiae v. decernere, Liv. ; v. militiae est alcui; apsl. sublatis vacationibus; i vacationem augures quominus judiciis operam darent, non habere; (Plin. ep.) Flavius Archippus vacationem petere coepit nt philosophus; naprotiv v. aetatis, adolescentiae rerum gestarum, zbog starosti itd. 2) ( Tac.) otkupnina, novci, koji su se plaćali za oprost od vojničke službe. 1. vacea, ae,/. krava. 2. Vacca, gl. Vaga. Vaccaei, orum, V ako ej a ni, pleme u Španjolskoj. vaccinium, ii, n. resnica, (vaccinium mvrtillus), Verg. Ov. vaeceula, ae,/. [dem. od vaoca] kravica. vacerrosus, adj. [vacerra] za sukan, smušen, tupbglav, glup, jedn. Aug. u Suet. Aug. 87, -j- vacillatio, onis. /. [vacillo] (rijetko) navođenje, klimanje, klecanje. vacillo, 1. navoditi se, klimati se, dibati se, klecati, in ukamque partem toto corpore vacillante; epistola vacillantibus literulis.

đršdiiGom rukom pisano; v. in aere alieno, pod dugovima klecati; una legio eaque vacillans, prevrtljiva (u vjeri); tp. tota res v. et claudicat, na slabim je nogama. vacive, adv. [vacivus] za d o k o l i ce, na teli dnu, jedn. Phaedr. 4. prol. 14. vacivitas, (voc.), atis, /. [vacivus] = vacuitas, praznina, nedostatak, o skudica, jedn. Plaut. Cure. 2,3, 40. vacivus i voc., adj. [vaco] (pretkl.) = vacuus prazan, bez, aedes; late v. auris, dum eloquar; v. virium, bez snage, slab ; v. tempus laboris. viteo, 1. prazan, prost, nepopunjen biti, tota domus superior; villa ita completa militibus erat, ut vix triclinium vacaret; agri v., neobrađena su i pusta; * longe saltus lateque vacantes, puste ; premes, a) prost biti od čega, biti u miru, ne miješati se, ne pacati se u stvar, biti bez čega, nemati, oskudijevati i slio., natura caelestis et terra vacat et humore; mens vacans corpore; * ora vacent epulis = neka se uzdrže odjela; militiae munere; muneribus; ab opere, ne morati kopati opkopa; res publica et milite illic et pecunia vacet; v. cura et negotio, studiis (opp. studiis frui); utrisque armis, neutralan biti, ostati; populo, ne brinuti se za narod; si vacet populo (amplitudo animi); o vremenu, nullum tempus illi a forensi dictione; quantum vacabit a publico officio et munere, b) vremenom biti prost, dokolan, bez posla biti,

1112

uva—vaco