Topola

dedecori, patiar, Piant.; utut haec sunt acta, Ter. uva, ae,/. grozd, napose vinski grozd, (sr. racemus); oolleot., grožđe, (Hor.) u. pensilis. Odt.a)* trs, čokot. b) *\ pčelinji grozd, sto ga čini roj pčela, objesivši se o drvo. c) * u pril., u. immitis o djevojci, koja jošle nije za udaju. uvesco, opiti se, modicis poculis. uvidulus, adj. [dem. od udus] n akvašen, jedn. Cat. 66, 63. * uvldus, adj. vlažan, mokar [sr. udus), vestimenta; Menalcas, od rose; Tibur, ndvodnjen; Juppiter u. austris; locus; u. rura assiduis aquis; u. te tenero palmite gemma tumet ; prenes., nakvašen,n api t (kao fifPgt-y--pivog; sr. madidus), Bacchus; dicimus uvidi (opp. sicci).

Uxellodunum, i, n. Ukaelodun, utvrđen grad K a du rk a (Cadurci) u zapadnoj Galiji s. Cap de nae. uxor, oris, f. žena, supruga,, uxorem ducere ili sibi adjungere; (Ter.) uxorem habere, uxore excidit, ne d,obije je za ženu ; ne u pravom smislu, o Tekmesi (na).).ax(g), Hor. sat. 2, 3,203.; * uxores olentis mariti, koze. uxorcula, ae, f. [dem. od uxor] riječ od mila, ženica, Plaut. uxorius, adj. [uxor] supružni, res u., ženidba i sto na nju spada (n. pr. miraz); arbitrium rei u., sud o mirazu raspitane žene ; -J- ambitus; *o Eneji, Didoni odviše odan, podčinjen; * o rijeci Tiberu, kao bogu rečene rijeke, koji ne može svojoj supruzi Iliji nijedne molbe odbiti.

V

VacSlus, i, m. (Caes.), Vahalis, is, m. (Tac.) Vala (Waal), zapadna glavna grana (ili rukav) rijeke Rajne. vacatio, onis,/. [vaco] 1) oprost, oslobođenje, datur a causis, ab belli administratione v.; vitam beatam in omnium vacatione munerum ponere; v. habere publici muneris (biti prost od); habere militiae v., (Just.) dare alcui; quinquennii militiae v. decernere, Liv. ; v. militiae est alcui; apsl. sublatis vacationibus; i vacationem augures quominus judiciis operam darent, non habere; (Plin. ep.) Flavius Archippus vacationem petere coepit nt philosophus; naprotiv v. aetatis, adolescentiae rerum gestarum, zbog starosti itd. 2) ( Tac.) otkupnina, novci, koji su se plaćali za oprost od vojničke službe. 1. vacea, ae,/. krava. 2. Vacca, gl. Vaga. Vaccaei, orum, V ako ej a ni, pleme u Španjolskoj. vaccinium, ii, n. resnica, (vaccinium mvrtillus), Verg. Ov. vaeceula, ae,/. [dem. od vaoca] kravica. vacerrosus, adj. [vacerra] za sukan, smušen, tupbglav, glup, jedn. Aug. u Suet. Aug. 87, -j- vacillatio, onis. /. [vacillo] (rijetko) navođenje, klimanje, klecanje. vacillo, 1. navoditi se, klimati se, dibati se, klecati, in ukamque partem toto corpore vacillante; epistola vacillantibus literulis.

đršdiiGom rukom pisano; v. in aere alieno, pod dugovima klecati; una legio eaque vacillans, prevrtljiva (u vjeri); tp. tota res v. et claudicat, na slabim je nogama. vacive, adv. [vacivus] za d o k o l i ce, na teli dnu, jedn. Phaedr. 4. prol. 14. vacivitas, (voc.), atis, /. [vacivus] = vacuitas, praznina, nedostatak, o skudica, jedn. Plaut. Cure. 2,3, 40. vacivus i voc., adj. [vaco] (pretkl.) = vacuus prazan, bez, aedes; late v. auris, dum eloquar; v. virium, bez snage, slab ; v. tempus laboris. viteo, 1. prazan, prost, nepopunjen biti, tota domus superior; villa ita completa militibus erat, ut vix triclinium vacaret; agri v., neobrađena su i pusta; * longe saltus lateque vacantes, puste ; premes, a) prost biti od čega, biti u miru, ne miješati se, ne pacati se u stvar, biti bez čega, nemati, oskudijevati i slio., natura caelestis et terra vacat et humore; mens vacans corpore; * ora vacent epulis = neka se uzdrže odjela; militiae munere; muneribus; ab opere, ne morati kopati opkopa; res publica et milite illic et pecunia vacet; v. cura et negotio, studiis (opp. studiis frui); utrisque armis, neutralan biti, ostati; populo, ne brinuti se za narod; si vacet populo (amplitudo animi); o vremenu, nullum tempus illi a forensi dictione; quantum vacabit a publico officio et munere, b) vremenom biti prost, dokolan, bez posla biti,

1112

uva—vaco