Topola

Usta Nimfa -posvećeni bili bogovima); (Hor. sat. 1,5; 99.) flamma sine ture liquescere s.; * laurus s. (Apolonu), * vites (Bakhu, pak radi žrtava napojnica); * dies, * luces, svetkovine, blagdani; * quae precamur tempore s.; * sanguis, krv žrtava; * ales (radi augurija) ; * qui saltus, Tiberine, tuos sacrumque Numici litus arant (radi svetosti potočara boga); aurum, quod Gallis ereptum erat quodque ex aliis templis inter trepidationem in Jovis cellam collatum, s. omne judicatum est, Liv. 5, 50, 6., arma. 24, 21.; villae signis et tabulis refertae partim publicis partim etiam s. et religiosis; * medicamen s., o bogovima; * s. medicamina mentis habet; * ignibus imponit sacris libamina; * effigies divum; * tus; * sustulit os sacrum caelo; samo iznimice upotrebljava riječ sacer Liv. 3, 19, 10. o bogovima pišući; postulant (tribuni pl.) ut sacrosancti habeantur; quibus ipsi dii neque sacri neque sancti sunt, da se zahtjevu tribuna ut s. h. bolje naruga, nego bi bio, da je pravilno rekao: quibus ipsi dii sacrosancti non s., ili quibus neque sacra neque ipsi dii sancti s.; također Vesta, Cybele, Prop.; supst. sacrum, sacra pogl. sacrum. Odt. a) \ namijenjen, određen, pugionem magno operi sacrum, b) častan, poštovanja vrij edan, (Hor.) silentium, voces, basma; ■f occupationes (o caru). 2) podzemnomu božanstvu posvećen, čdređen, osuđen na propast, na smrt, proklet, tako u formulama i zakonima, s. esto, s. sit; (Hor. sat. 2, 3, 181.) is intestabilis et s. esto; (Hor. epod. 7, 20.) s. nepotibus eruor Remi, prokletstvo unucima; (Liv. 8, 55, 7. 8.) qui tribunis plebis nocuisset, ejus caput Jovi s. esset. Hac lege juris interpretes negant quemquam sacrosanctum esse, sed cum quid eorum cuiquam nocuerit, id s. sanciri; pak uopće : proklet, mrzak, opak, s. et scelestus. Plaut.; hircus alarum, Cat.; s. fames auri, Verg. sacerdos, dotis, m. i f. [sacer] svećenik, svećenica (sr. flamen, pontifex), populi Romani; sacerdotis Cereris; Fonteja s.; * o pjesnicima, Musarum; ironidki, popularis s., o Klodiju, koji se na svetkovinu Bonae Deae uvući htio ; * kao opozicija, regina s. o Reji kao vestalci. f sfieSrddtalis , adj. [sacerdos] svećenički ludi. sacerdotium, ii, n. [sacerdos] svećeništvo, svećenička čast, služba. sacramentum, i, n. [sacro] ono, čim tko sam sebe ili drugoga na Sto veže, pak 1) t. t., svota novčana, koju je u civilnoj parnici svaki od parbenika položili morao na mjestu, koje je bilo locus sacer kao jamčevinu, te je gubio onaj, koji je pravdu izgubio, budući da je

tekla u državnu blagajnu , globa, jamčevina. Pak parnica, budući da je naličila na parbenje za globu (sacramentum) i na neku vrstu oklade, justo s. contendere cum alqo, pravdu dobiti, s. alcjs justum judicare, dati komu za pravo; pak o okladi, ut sacramento contendas mea non esse, da se okladiš. 2) isprvice dužnost vojevanja, Liv. 22, 38, 2. 8 .; pak odt. zakletva na zastavu, obligare, rogare, adigere milites sacramento, zakleti, također consulis sacramento rogare, pokazujući komu se vojnik zaklinje; (Tao.) Judaicum exercitum Vespasianus, Syriae legiones Mucianus sacramento Othonis adegere, a Flavio Sabino, quod erat in urbe militum, sacramento Vitelii adactum, s. ejus detrectabant; sacramentum, sacramento (abi. = govoriti za kim) dicere zakleti se ?ia zastavu, sacramentum dicere apud alqm, sacramento, -f sacramentum dicere alcui, zakleti se komu; s. neglegere ; teneri sacramento, biti zaklet, da će vojevali; (Tao. Qerm. o. 14.) illum (principem) defendere, tueri, sua quoque fortia facta gloriae ejus assignare praecipuum s. est, o pratnji germanskoj, kojoj je to bila najglavnij a dužnost; f melon., vojna, ratna služba: uopće: prisega, zakletva, * perfidum s. dicere; ■j- sacramento se obstringere. Sacranus, adj. sakranski, narod u starom Laoiju, acies, Verg. sacrarium, ii, n. [sacer] 1) sprema za svete stvari; po tom Caere, s. populi Rom ., jer su za galske navale rimske svetinje onamo odnesene; prenes., (Tao.) poeticus decor ex Horatii et Vergilii et Lucani sacrario prolatus. 2) bogdmolja, Bonae deae; * sacraria Ditis, svijet pod zemljom ; cui (aquilae) ille etiam s. domi suae fecerat (kao što se u rimskom tabaru mjesto, gdje su se orlovi čuvali, smatralo svetim); cui (aquilae) domi tuae s. scelerum tuorum constitutum fuit, ijetkom porugom o Katilini, sveto mjesto tvojih opačina, na koliko u njega o kakovoj svetinji, o kakovu sakrariju ne može biti govora, te se po njegovim rukama i cisto okalja. sacratus, adj. [partio, od sacro] * posvećen, svet, templum; dux (o Augustu). ■f sacricola, ae, m. [sacra-colo] obavljaš, sacra, zreo, svećenik. sScrifer, era, 6rum, adj. [sacra-fero] noseći svetinju, jedn. Ov. fast. 4, 252. •f sacrificalis, adj. [sacrificium] žrtveni, apparatus. sacrificatio, onis, f. [sacrifico] žrtvovanje, Cio. n. d. 2, 27, 67. sacrificium, ii,«, [sacrum-facio] žrtva, prilog, (sr. victima, hostia), s. facere, instituere, perpetrare, violare; sacrificiis studere.

939

sacerdos—sacrificium