Topola

seml-Tir, iri, m. pojkučovjek, a) * pola čovjek, pola zvijer (Centaur), b) * -j- dvospolno, hermafrodit. o) tp. kao adj. prelac, (čovjek, koji se više miješa sa ženskinjem nego s muškarcima), također kao psovka, Verg.; o raspuštenicima, Liv. seml-Tlrus, adj. polu živ, polumrtav; tp. voces s. (slabi) mercenariorum, jedn. Cio. p. Šest. 59, 126. semi-zouarius, ii, rn. majstor polupojasa, jedn. Plaut. Aid. 3,5, 42. SemnOncs, m. S emnonci, glavno pleme Sveba, pređi dan. Švaba, koji su za Tacita sezali od Lužice do Odre. Semo, onis, m. (se-homo? Neoovjek) niže božanstvo, osobito Semo Sancus, što. gl. (Seniones su: Priapus, Bona dea, Pan, Faunus, Verturanus, Silvanus i đr. semotas, adj. [partic. od semoveo] udaljen, dalek, locus, semoto a militibus loco ; -j- munitiones semotarum partium tuemur; * necessitas leti prius s. prije udaljene, daleke (budući da su ljudi prije zlokobnoga dara Prometejeva dulje živjeli); tp. f dictio, pouzdan . se-moveo, movi, motum, 2. maknuti na stranu, odmaknuti, alqm a liberis; (Ter.) vos semotae , nos soli, (Hor.) quae terris semota videt; u pril., s. voluptatem, semper, adv. [sem = semel i per] 1) uvijek, svagda, s. occant priusquam sarriunt rustici, Plaut.; quod s. movetur, aeternum est; cum ex alto se aestus incitavisset, quod bis accidit s. horarum XXIV spatio; cura ruri assiduus vixerit; (Ter.) ne s. assidue agendi sint mihi; (Liv. 9, 38, o.) avidam ulteriorum s. (ističe komparativu pojam) gentem; sa supsfantivima, heri s. lenitas, Ter.; omnes Siciliae s. praetores (koji su kad); seditionum s. auctores; suos s. hostes. 2) (Plin. ep.) od vajkada, s. tuum, nuper meum; s. verna, sempiternus, adj. [semper] svagdašnji, postojan, neprestan, vječit, animos esse s.; tempus; ignis Vestae; kao adv. - num, uvijek, svagda, jedn. Plaut. Aid. 2, 1, 26. Sempronius, Sempronije, ime rimskomu plemenu od kojega je najpoznatija obitelj Gracchi; 1) Tiberius S. G., konzul g. 177. i 166. pr. Is., oženjen Kamelijom, kćer ju starijega Afrikana_ 2) njegovi sinovi Tiberius S. G. i C. S. Gracchus, koji su kao pučki tribuni nastojali, da odlane narodu, te predlagali leges agrarias et frumentarias, od toga nastanu bune, u kojima su poticanjem senata poginuli; adj. Sempronius, sempronijev, sempron ij ski, lex. Odi. adj. Sempronianus, Sempronijev, senatus consultum, konzula Sempronija Rufa, clades, konzula O. Sempronija Atratina. 3) Sempro-

uja, žena D. Jun. Brida, učesnica u Katil. uroti. sem-imeia, ae,/. pola unce, t. j. dvadeset i četvrti dio asa, stoga(pogl. as) i jednoga; cij eloga; navlast. = 1 / 24 funte; pri nasljedstvu, facit heredem ex deunce et s. semunciarius, adj. od pol unce, fenus s. I j 2i po sto na mjesec ili I j 2 po sto na godinu. Semurius, adj. semurski, ager, polje u području grada Bima, Cic. Phil. 6,5, 14. semustulatus, semustus pogl. semiustulatus. Sena, a e,/. Sena, grad u Umbriji, gdje je Livius Salinator razbio Hazdrubala, s. Sinigaglija; odt. Senensis, adj. senski’ senaculum, i, n. [senatus] senat, zborište senatsko, Liv. senariSlus, adj. dem. od senarius, jedn. Cic. Tusc. 5, 23, 64. senarius, adj. [seni] od šest, obično versus s. ili samo s., stih od šest (obično jambskih) stopa. sžnator, oris, m. [senatus] senator, član rimskoga senata, (starješina); upotrebljava se i o članovima sličnih zborova u drugih naroda. Drži se, da ih je Romul 100 izabrao, Tarkvinije Prisk pomnožio na 200 (patres majorum, minorum gentium) Sulla na 400, j Cezar na 900, za Augusta služilo ih je 600. Senatori su se poznavali po širokom, grimiznom porubu na tunici, po cipelama od crne kože urešene sa C (stari oblik za J = senator) od srebra (lunula), senatorius, adj. [senator] senatorski, ordo; consilium, sud, na kojem su sudili senatori; ■f census; j neque senatorio ambitu (ulagivanje senatorima) abstinebat, senatus, us, arhaist. ti, dat. ui, i u, Tac. Cio. Sali. [senex] 1) senat, vijeće (starješinsthp), koje je upravljalo najvažnijim državnim poslovima, s. populusque Rom. ( rijetko) populus et s. Rom. (Sali. Jug. 41, 2.), populi Rom. senatusque verbis (Liv. 1, 31, 9.), s. popali Romani; princeps senatus, p'rvenao (koga prvoga prozove cenzor); senatum vocare, convocare, cogere; senatum legere, prozivati senatore; senatu, de senatu movere pogl. moveo 3) a); alqm e, de senatu, f senatu ejicere pogl. ejicio 1); hoc decreto eum consul senatu prohibuit; in senatum legere, izabrati; senatum cooptare; senatus consultum; senatus auctoritas pogl. auctoritas 3) a) b); senatus consultum facere, senatus consultum fit; quae senatus consulta quoties quamque honorifica in eum [o njemu, sr. oratio 2) aj\ facta essent, Caes. b. G. 1, 42, 7.; također o senatu drugih država. 2) meton., a) senatska skupština , vijeće, vijećanje, senat, habere senatum; venire

966

s emi vir —s enata s