Topola

dura, sicut sic, kako, kao što, tako (sr. ut I) a)]; sic est vulgus; sic vita hominum est; Laelius sapiens (sic enim est habitus); sic neque agri cultura nec ratio atque usus belli intermittitur; * kadšto da ponovi particip kao ovToig; sr. Verg. Aen. 1, 225. Navlast. a) sic est, sic se res habet i nal., kao potvrda ili odgovor : t ako je, pak (u konverz.) samo sic = tako je, da. b) * za želju, molbu, s. deus has adjuvet ut etc., tako kako; sic me dil amabunt; s. te diva potens Cypri regat; s. vendas omnia pluris, o) sic ut, tako da, recordatione nostrae amicitiae sic fruor, ut etc.; sic munitus est, ut nullo egeat; i samo ut bez sic; sr. ut II) 2) a); * sic si, samo tada, ako; * sic ne, samo tako, da ne. d) tako da, obično s ut eum tako sic semper dilexi, ut; (Com.) umanjujući, sic tenuiter, sic satis, e) (kao ovzaig) onako, non sic nudos in flumen projicere; (Hor.) sub pinu jacentes sic temere. sica, ae,/. nož, bodež (razbojnički; sr. pugio); tp. übistvo iz potaj e , sicae, venena, falsa testamenta; sicae, veneni, peculatus quaestiones. Sicambri 'pogl. Sigambri. Sicani, orum, m. \J2ixavot] Sikanoi, iberski narod, koji se doselio iz Španjolske, pak se sa zapaAne obale Italske odselio u Siciliju i ondje nastanio (sr. Siculi). Odt. 1) * Sicanis, idis, i * -nins, adj. sikanski, također = sioilski; supst. * -nia, ae, f. = Sicilia. 2) * Sleanus, adj. = sioilski. sicarius, ii, m. [sica] übica iz potaje, razboj nik, pustahija; accusare, defendere alqm, exercere quaestionem inter sicarios, radi übistva iz potaje. Sicca, ae, f. Sika, grad u Numidiji. Odatle Siccenses, ium, m. Sikanci, stanovnici grada S. sicce, adv. [siccus] klas. samo tp. prosto, quasi s. dicere, jedn. Cio. de opt. gen. 4, 12. sicclne pogl. sicine. siccitas, atis, /. [siccus] 1) presušivanje, propter siccitatem paludum; navlast. suh zrak, s. suša, suhdvioa; također pl. 2) prenes., a) o tijelu : jedr i n a, prema podbuhlu i gnjilu, s. corporis i samo siccitas, b) o govoru: prostota, trijeznost, orationis; Attici generis; jejunitatem et inopiam in Attico genere ponit. sicco, 1. [siccus] I) sušiti, paludes; * vellera, * herbas; infima urbis loca etc. Liv. 1, 38, 6. 2) * s. culices = popij ati; * f übera, pdsisati; * ovem, pomusti, * s. vulnus lymphis, ustaviti krv iz rane itd. slcc-octtlns, adj. suhook, suhih očiju, jedn. Plaut. Ps. 1. 1, 75.

siccus, adj. s komp. i sup. 1) suh in sicco, na suhu; -f- rostra tenet siccum; * exsilit in siccum; * pocula, prazne; * lignum, suho, tvrdo; * dies; * canis (zvijezda); * luna, nezastrt, jasan; * medullae, neljubazan ; * j oculi; * sitis, koja se ne može ugasiti; * carinae, koje su na suhu; (Plaut.) mulier , jedra (pogl. siccitas) 1) a)]. 2) tp. a) ndtašte, žedan, (Plaut.) siti sicca sum; (Hor.) siccus, inanis; (Ov.) vox. Po tom: trijezan, umjeren. h) o govorniku i govoru: prost, bez nakita, niliil erat in ejus oratione nisi sincerum, nihil nisi s. et sanum; Attici sane duntuxat et s. habeantur. slce, Sichaeus 'pogl. sic. Sychaeus. Sicilia, ae, f. [Sixtkla] Sicilija. Odt. 1) * Sicilis, idis {EixtUg] adj. sioilski; S. Musae, pastirske pjesme Teokritove ; supst. Siciljanka. 2) Siciliensis, adj. sioilski; fretum S., prodor mesinski; haec frumenti emptio S., na Siciliji; pecunia, na S. stečen. slcllisslto, 1, zanositi na s i cilsku, jednom Plaut. Men. prol. 12. sicilicula, ae, /. (jedn. Plaut, Bud. 4,4, 125.) [dem. od sicilis] srpid. sielne, [sic i ne, ne siccine] demonstr. upitna čestica (u govoru) tako li? Sicoris, is, m. Sikor, glavni pritok rijeke Ebr a, Iberus. sietthi, adv. [si alicubi] ako igdje, ako gdje. si ćula, ae, f. [dem. od sica] mali bodež, jedn. Cat. 67, 21. Siculi, orum, m. Sikulci, ogranak Šikana (sr. Sicani), narod , koji je isprvioe stanovao u Italiji na zemlji od Tibera do istočne obale, pak se odanle odselio na Siciliju, s čega se gdješto stanovnici toga otoka nazivlju S.; sing. Siculus, i, m. supst.; kao adj. = sicilski; * S. pastor, Teokrit; * tyrannus = Phalaris, sicunde, adj. [si alicunde] ako od ikud, ako otkleg o d. slc-ilt ili sic-ttti, konjico, kao što, kako, kao, s glagolom i bez njega, sa slijedećim i ta, sic, itidem, s. factum erat; amplectitur me sicut neminem; s. apud nos. Naolast. a) potvrđujući prediduće: kao što za zbilja jest, quamvis felix est, s. est. b) poredno: kao također hipotetično, kao da, natura rationem in capite s. in arce posuit; sicuti parta jam victorid; s. foret lacessitus, c) (rijetko), kao na priliku, na primj er, quibus in causis omnibus, s. in ipsa M. Curii, d) pokazuje trajno svojstvo ili stanje uz novu radnju, s. eram, onaki, kakav sam bio ; f s. erat togatus. Sicyon, onis, f. [£ixviov] Sikijon, glavno mjesto u zemlj Sikijoniji u Peloponezu. Odt. -nius, adj. [Zwawruof] sikijonski.

979

sica—Sicyon