Učitelj

Mirko Novak (Novak), rođ. 1901, stoji u svojim studijama o vrednosti (vidi naročito: „Kanfov krificizam i problem vrednosti”!) na pozilivističkom gledištu. Docen} Ladislav Rigr (Rieger), rođ. 1890, koji je prvobitno usvajao neposredno neočigledno saznanje (,,Problem saznanja slvarnosfi sa gledišta Kanlovog i Frizovog kriticizma i empirijske psihologije") prelazi više ka prirodnoj filozofiji, kako je shvata bečka neopozifivistička škola.

Od osamdesetih godina prošlog stoleća oživela je i oficijelna katolička filozofija koju danas prestavlja svojim radovima ız istorije filozofije Jozef Kratohvil (Josef Kratochvil), laik, docent na praškom feološkom fakulletu, pa onda krug radnika koji se okruplja oko katoličke „,Filozofske revije” (, Filosoficka revue”), što izlazi u Olomoucu. U sociologiji i elici prefstavljaju katolički smer naročito profesor u Olomoucu Bedržih (Bedfich) Vašek (delo „Hrišćanska sociologija“), laik Alfred Fuks (Fuchs), aufor preležno žuralisličkog karaktera, i jednosfrani proHivnik demokralije Rudolf I. Mali (Maly), čija su glavna dela „Svet u Bogu. N. Mialbranš" i ,,Krst nad Evropom".

Od profestantskih mislilaca ističe feološko gledište kao više koje odreduje cilj J. L. Hromadka (Hromadka), rođ. 1889 (,,Katolicizam i borba za hrišćanstvo", „Hrišćanstvo u mišljenju i živofu”, „Masaryk"), dok objeklivniji Franfišek Linhart, rod. 1882, nastoji da pomiri filozofsko gledište Masarikovo i DrHnino sa slobodnije shvaćenim feizmom („Uvod u filozofiju religije").

Filozofijom prirode bavi se docenfka Albina Drafvova („Problem kauzalifeta u fizici", „Heurističke prefpostavke fizikalnog ispitivanja") sem nekih drugih radnika nedovoljno kritičkih, bar ukoliko se radi o filozofiji.

Od radnika koji rade u pojedinim filozofskim disciplinama ili se bave pojedinim filozofskim problemima valja upozoriti još na idealističke pravce u specijalnoj noelici, kao što je izlaganje Franfiška Vejra (Weyr) o normaflivnom gledištu u pravnoj nauci ili na formulaciju feleološke metode i feleološokg gledanja uopšte u nacionalnoj ekonomiji kako ju je izneo Karel Епа! 5, зиргоћо Каигајпој metodi i čisto kauzainom gledištu, koje oba ova aulora nazivaju samo prirodonaučnim.

U pogledu sociologije Masarik je dao polstrek a istovremeno i sjajan primer kako valja ceniti i gajifi sociologiju. Od njegovih starijih đaka Bržežislav (Bfefislav) Fousfka, rođ. 1862, bivši profesor Karlovog univerzifeta proučava naročito dekadenine pojave u društvu (,,Slabi u ljudskom društvu, humanilni ideali i degeneracija naroda") i bavi se socijalnim pitanjem (,,Socijalno pitanje, socijalizam i socijalni pokret").

Slanovište kritičkog realizma u sociologiji zastupa i sadašnji prefsednik ČSR, a raniji ministar spoljnih poslova i profesor sociologije na Karlovu univerziletu Eduard Beneš, rođ. 1884, ali ga formuliše više s obzirom na francusku školu Dirkemovu (Durkheim), čije naučne metode doduše usvaja, ali odbacuje njeno krajnje objektivističko i psihologiji nenaklonjeno gledište.

Ра РА мо Учитељ ZONE с 26