Učitelj
A ovako kao da se prosvjeti rugamo, kad se baš u najgospodskijim porodicama najčešće čuje: „E, dobro, ako se ne ćeš učiti, a ii ćeš l trgoviuu, u zanat ili za — učitelja“. Ovako toplo se za učitelje nije nitko zauzimao kao Stjepan Radić.
Naobrazba učitelja treba da bude pojačana u općem i strukovnom pogledu. Veliki zadaci koji se stavljaju na učitelja u današnje vrijeme traže pojačanje učiteljske naobrazDe, a napose to traži nagli moderni razvitak problema metodike.
Učitelj imađe dobiti slobodu u svome uzgajateljskom radu (Odobravanje). Ništa gorega, nego ako učitelj na svakom koraku osjeća, da nije slobodan. Učitelj čestoput misli: „Ja bih ovako radio, ali onaj koji će inspicirati, drugog je mišljenja“. Koliko sam puta resao, da bi u litanije: „Oslobodi nas, Bože, kuge, glada i rata!“ učitelji mogli ume{nuti „i neobrazovarnih nadzornikal“ Ovaj sud nipošto ne generalizujemo. Neka nadzornik bude strog, ali neka bude pametan Neka ne koči slobodu učiteljevn! Neka ne navija na svoje. Metode uzgajanja i obuke imadu biti slobodne. Duboko sam uvjeren, da je svaki učitelj u svome radu osjetio, kako nije slobodan i kako se mora ravnati po tuđoj volji, a kako bi on mnogu stvar bolje radio, da je poipuno slobodan (Odobravanje). Pročitat ću vam što Stjepan Radić o tome kaže: „Naši šholski programi, a još više školshi nadzornici zapravo su kliješta za naše učiteljstvo, a nisu njegovi vodiči i savjetnici“. Dalje Radić veli: „/Xad učitelj može biti samostalan i rad ti po svome iskustvu i savjest, onda se istom vidi, holiko vrijedi“. Nitko od političara nije tako govorio O potrebi slobode učitelja u njegovu odgojnom radu. „Znajmo, da takvu učitelju treba za njegov prevažni rad Što veća sloboda prema velikoj njegovoj odgovornosti; da dakle mora biti i po obrazovanju ugledan t po imutku siguran, da ta sloboda ne ostane samo na papiru“. Konačno još jedan citati iz djela Stjepana Rađića o potrebi slobode učiteljeve u radu: „Učitelji se kore, globe i premještaju također radi slaboga školskoga napreika, a gle, sve se upravo izmišlja: — da se ubije njihova inicijativa, da budu poslušni činovnici i nesamostalni prosvjetitelji i uzgojitelji“. Učitelja valja. dobro odgojiti, a zatim mu dati po!punu slobodu. U tome smjeru ide u zahtjev, da učitelji nastavni program popunjavaju prema svojim lokalnim prilikama. (Odobravanje).
Emancipacija škole od političke vlasti. Stara je tužba cijele pedagogije na mnoga zla, Što Su školstvu napravili policajci Davna je želja učiteljstva, da škole budu izuzete od policajne vlasti. To je bilo provedeno već u Hrvatskoj i Slavoniji po zakonu od god. 1874., kojemu je kumovao Ivan Filipović. Nisu učitelji bili pod kotarsk'm predstojnicima. Bila su osnovana okružna školska nadzorništva. Učitelji su bili direktno podvrgnuti okružnim školskim nadzornicima, a preko njih samo vladi i nikome drugome. Velika je to stvar. To je bilo dokinuto Khuenovim školskim zakonom od godine 1888. Treba nastojati, da se taj princip provede u novom školskom zakonu. Mi tu imađemo na svojoj strani obadva Radića. Što o tome veli Ante Radić? On je napisao u „Obzoru“ 1914. god. članak: „Celibat učiteljica“. U njemu se izjavljuje proliv celibata vrlo odlučno. U predloženoj zakonskoj os-
io an i a o aa kk i. ZOO ai ai. Mi.
M
Zoe ado duda ae “ira a Ću a an a da. R Mar M alle az dem La ul iza daiian i n ia