Zavod za statistiku

GODIŠNJAK KRALJEVINE 8.Н.5. 413

Svetski rat je presekao ovaj lepi napor. Zgrada Narodnog Pozorišta bila je bombardovanjem znatno oštećena, a njen inventar delom opljačkan, a delom uništen. Glumci i uprava otišli su na vojnu dužnost. Ovom prilikom treba spomenuti i vojnička pozorišta koja su neki glumci bili organizovali na solunskom frontu i u Bizerti.

Po svršetku rata Beogradsko Narodno Pozorište moralo je privremeno preurediti „Manjež“ za pozorište, sve dok zgrada Narodnog Pozorišta nije dozidjavanjem i prepravkama bila ponovo restaurisana. Pod upravom g. g. Grola i Predića, umetnički nivo predstava znatno je podignut. Dolaskom g. Mihajla Isajlovića, dugogodišnjeg glumca i ređitelja na poznatim nemačkim pozornicama, za glavnog reditelja, režija i dikcija su učinile veliki napredak. Ruske izbeglice operski pevači znatno su olakšali stvaranje Beogradske Opere koja raspolaže sada najjačim snagama na Slavenskom Jugu. Od stranih dramskih pisaca naročitog uspeha je imao Bernard Šo, od koga su sa uspehom davani ovi komadi: Zanat G-dje Uorn, Pigmalion, Lekar u dilemi, Djavolov

BEOGRAD, Spomenik Kneza Mihaila i Narodno Pozorište.

učenik. Prolazak Hudožestvenog Teatra iz Moskve ostavio je veliki utisak na glumce i publiku, i obnovio ruski uticaj, koga sađa predstavlja g. Rakitin.

Sada Narodno Pozorište svoje predstave daje u novoj zgradi i Manježu. Ove godine moglo se osnovati i treće, privatno pozorište „Slobodno Pozorište“ sa repertoarom lakih francuskih komedija.

U Zagrebu je početkom XIX veka postojalo pozorište u kome su igrali nemački glumci. 1835 godine sagradio je Zagrepčanin Kristifor Stanković, pozorište, u kome su takodje igrani komadi na nemačkom jeziku, ali su u njemu više nego ranije recitovane i pevame hrvatske pesme. Prvi originalni hrvVatski komad „„Juran i Sofija' od Ivana Kukuljevića Sakcinskog, igran je 1840. godine. Igrali su ga novosadski glumci, koji su tu bili privremeno angažovani. Od tog doba potreba za hrvatskim narodnim pozorištem postaje