Zavod za statistiku

414 GODIŠNJAK KRALJEVINE S.H.S.

sve veća, ali ono će se tek posle dvadeset godina osnovati. U to vreme davani su komadi Jovana St. Popovića, a od hrvatskih književnika komadi Kukuljevića, Užarevića, Demetra, Rakovca, Vukotinovića i drugih. Na zauzimanje Bana Jelačića prikupljen je dobrovoljnim prilozima novac za otkupljenje pozorišne zgrade. 1861. godine Hrvatski Sabor je odredio subvenciju pozorištu, u kome se од «ада igra samo na hrvatskom jeziku.

Nekoliko vrlo darovitih glumaca, medju njima „Josip Егојдепгајћ, glavni reditelj, Adam Mandrović i Toša Jovanović (obojica došli iz Beogradskog Narodnog Pozorišta) znatno su učinili da zagrebačko narodno pozorište uspe još na svome početku. Osim njih bilo je još darovitih glumaca i glumica kao Josip Romenčić, Nikola Milan, Ivana Buza Slavik, Maca Borisova, i drugi. Najslavniji medju njima su Ivana Sajević, Marija Ružićka -Stroci, Dragica Frojdenrajih i Andrija Fijan, (ranije član Beogradskog Pozorišta). 1871. godine Ivan Zajc svojom hrvatskom operom „Nikola Šubić Zrinski“ osniva hrvatsku operu, koja prestaje 1889. godine.

Godine 1895 otvoremo je novosazidano pozorište, koje ie pod upravom intendanta Dr. Sti. Miletića, naročito cvetalo. Pod njim ie ponovo otvorena hrvatska opera.

Od hrvatskih dramskih pisaca, počev od najranijih, treba spomenuti: Franju Markovića, Stepana Miletića, Anta Tresića, Pavičića (istorijska drama), Ivu Vojnovića, Milana Begovića, pored mnogih drugih.

U novije vreme Zagrebačko Narodno Pozorište ima takodje dobrih glumaca. U drami uticaj skandinavskih dramatičara je znatan.

U režiji i dekoru preovladjuje stilizacija. Zagrebačka opera je na znatno visokom stupnju, po opštoj vrednosti, dok prikupliene snage u Beogr. Operi nisu još uspele da sistematiziraju rad.

Sem ova dva, Beogradskog i Zagrebačkog, državno pozorište i opera u Ljubljani takodje napreduju. Sem njih postoje u većim gradovima pokrajinska pozorišta koja uživaju državnu subvenciju, a to su: novosadsko, skopljansko, sarajevsko, splitsko, mariborsko, i osečko, (koje se ističe svojom operom). Skopljansko Pozorište, na krajnjoj ivici kuiturnog evropskog sveta ima velikog uspeha kao umetnički i kulturni pionir na SI. Jugu.

Povlašćena gradska pozorišta postoje u Varaždinu, Celju, Nišu i Vršcu.

Marijonetska pozorišta postoje u Zagrebu i Ljubijani. —

MUZIČKI ŽIVOT.

Mlada i zdrava u svome rasnom muzičkom napontu, jugoslovenska muzika, kao genetička celina, tek se pomalja i dolazi do izraza. Rano je još reći da je ona došla do svoga izraza; na protiv, ona je tek u povoju. _Jer ne treba zaboraviti da su razni krajevi jugoslovenski poipadali pod alan raznih muzičkih kultura i da su ti uticaji bili, donekle, u zavisnosti i od samog geografskog položaja samih tih krajeva. S druge strane i sama politička prošlost ovih raznih krajeva je ujedno i glavni razlog da su se u mladu muzučku kulturu jugoslovensku ti uticaji jače manifestovali.

U dodiru političkom sa Nemcima, jugoslovenski krajevi na severu i severo-zapadu došli su pod uticaj nemačke muzičke kulture, a po gotovu, pod još veći, talijanske. Istok ijug su bilina nacionalnoj predstraži, i muzički