Zavod za statistiku

440 GODIŠNJAK KRALJEVINE 8.Н,8. |

1.) Viza u važnosti 6 meseci za neodredjen broj putovanja 10 zl. franaka (viza permanentna). — .

| 2.) Viza u važnosti 3 meseca za odlazak i povratak 5 zl. franaka — (viza obična). — • : 'k 3.) Tranzitna viza za odlazak i povratak, bez prava zadržavanja, 2 21.

ranka. —

4.) Tranzitna viza samo za odlazak ili povratak, bez prava zadržavanja, 1 zl. franak. —

. Ove iste odredbe stupiće u najkraće vreme u važnost i sa ostalim evropskim državama i Amerikom. Za sada važe za gradjane tih zemalja po principu reciprociteta još one pristojbe za vize, koje se naplaćuju od naših gradjanina sa strane njihovih država. — „U ostalom važe u pogledu izdavanja viza, pregled pasoša i polic. nadzora sledeći propisi:

1.) Putniku koji traži kod naših konsulata na strani vizu za doputovanje w Kraljevinu zbog odmora, posete naših banja, letovališta i naše zemlje uopšte, ima da se izda u svakom slučaju i bez ikakvog traženja sa strane putnika viza za polazak i povratak a za vreme od tri meseca. — Ova viza ima važiti neograničeno za celu zemlju a izdaje se bez ikakvih predhodnih dozvola od strane Ministarstva Unutrašnjih Dela, ili drugih mesnih vlasti u zemlji. —

2.) Pregled putnih isprava ima se vršiti u samom vozu na najučtiviji aačin i to samo pri prelazu granice. — U unutrašnjosti zemlje se nigde nesme odredjivati pregled pasoša. —

3.) Obustavljeno je svako lično prijavljivanie putnika i predaja putnih isprava policijskim vlastima kao i potreba dozvole za boravak od tri meseca. Putnik je jedino obavezan predati svoje isprave portiru hotela odn. sopstveniku pansiona ili stana, gde je odseo. — Portir, odn. sopstvenik, vrši prijavu

kod vlasti, koja potvrdjuje prijavu u putnim ispravama. — Ova prijava važi za neodredjeno vreme, odn. sve dok i sama putna isprava važi. — Putna isprave treba vratiti sopstveniku neminovno u roku od 24 časa. — Objava

se u putnim ispravama ne potvrdjuje i nju vrši portir ili sopstvenik bez putne isprave.

Za turiste biće još od interesa stanje našeg planinarstva i sporta u opšte. — Planinarstvo je organizovano u 11 alpinskih društava udruženih u „Savez Planinskih Društava“. — Od tih društava ima Hrvatsko Planinsko Društvo u Zagrebu 8000 redovnih članova u 33 podružina i 6 planinskih kuća, Slovensko Planinsko Društvo u. Ljubljani 7000 članova u 18 podružina i 22 planinske kuće, a Srpsko Planinsko Društvo u Beogradu, 1200 članova u 5 podružina i tI planinsku kuću. — Sva ostala društva imadu 3300 članova i 5 planinskih kuća tako da ima Jugoslavija preko 19.300 organizovanih apinista, i 33 alpii kuća. — Pored alpinizma razvijen je i zimski sport koji ima najlepše terene u planinama Slovenačke, u Gorenskom Kotaru i raznim predelima Bosne. Jug. Zimsko-sportni Savez u Ljubljani daje rađe volje sve informacije u pogledu zimskog sporta. — Veliko uživanje mogu pružati naše reke, jezera, more pecačima ribe, a naša brda i šume lovcima. — Lovačka udruženja nalaze se u svima većim krajevima, koja izdaju i svoje revije. — Nijihovim posredstvom mogu se dobiti lovačke karte a lov će biti sigurno interesantan. Po velikim šumama raznih predela, naročito Bosne,ima još medveda. — Ostala divlja zverad mnogo češće je zastupana po kurjaku, dok su divlje mačke i čagalj mnogo retkije. — Divlja goveda tur (bos primigenius) i zubar (bison europeus) izumrle su. — Od visokog lova zastupan je još jelen, a množo više ima srna. — Od ostalog lova bilo bi za napominjati lov na zečeve, lisice, jazavce i razne kune a od ptica pored fetrebova najviše su zastupane vodene ptice, divlje. guske i patke. — Ima i fazana, jarebica, škulja it.d. U prostranim vodama i jezerima ima preko 50 raznih slatkovodnih riba, od kojih je najinteresantniji lov na pasterve i mladice u bistrim vodama naših planina. Najvažnije ribe su pored jegulje u vodama Jadranske Oblasti još šaran, smudi, štuka, kečiga i som, koji postiže neverovatnu veličinu (do 100 kg.) u donjem toku Save i u Dunavu. — Najobilatnije u ribama je Ohridsko Jezero na krajnom jugu države, istovremeno najveće jezero države. — Ohridsko Jezero bilo bi vredno, da postane eldorado sviju, koji se bave ribolovom zbog sporta. — Pomenuti treba još ribe — jamarce (paraphoxinus) od kojih žive