Ženski pokret

fali oduševljenje. U današnjim prilikama znade žena da joj taj privredni rad ne daje prava na njezinu sreću, i to moraju da budu iznimni slučajevi, gdje joj se dopusta, da gradi svoj dom, i da ima djece. . Ali to nije samo ekonomski njezin položaj, koji je prema današnjim njezinim zranjima u većini proleterski, i koji joj ne daje mogućnosti da samostalno uzgaja djecu. Nije samo to, što nije najvažniji razlog. Cijelo je društveno uredjenje takvo, da to nije moguće. I ženin razvoj nije još došao do toga stepena, pa da je ona odredila svjesno svoj položaj prema društvu, nije još rekla što hoće i što za sebe zahtijeva. Pa ipak se može reći, da privredni rad mora da gubi svaki smisao, ako joj se uzme pravo na to, da bude žena. Smisao rada za cjelinu, taj doduše ostaje, smisao ,za njih kao za jedinke taj se gubi. Privredni bi rad za Ženu dobio tek svoj pravi smisao, kad bi ona sebi zaista mogla da kaže, da joj je po njemu dana i sloboda i potpuna mogućnost, da svoj život živi u svim njegovim smjerovima, kao individuum i čovjek. Kad bi ona sebi mogla da kaže, da nije vezana uz slučaj hoće li naći druga, s kojim će osnovati brak, jer da i sama ima svoj rad i svoje zvanje, s kojim će odhraniti svoje dijete. Jedino tako mogla bi ona da radi s oduševljenjem, znajući da živi potpuni život, i onda ne bi na nama ženama ležala ona užasna i teška svijest, da smo ušle u privredno zvanje zato, jer je to bila ekonomska nužda, i da radimo zato da ne umremo od bijede. I samo zato, a onaj život kao žena i jedinka, da je ovako vezan na brak. Danas se društvo čudi torne, da ženi fali ono oduševljenje za posao, da joj fali inioijativa, i ono stvaralačko, a to tvrcje cesto oni isti, koji vele, da čovjek, kojemu je uzeto pravo na njegov individualni život, da taji ne može da ima inicijative. Žena se može i mora da razvije do stepena, gdje će raditi sa sviješću, da to radi za cjelinu i zato, jer mora da i tu unese u kulturu jednu svoju žicu. Znat će onda da taj rad ima jedan viši smisao, nego žto je slava borba za opstanak. Ali da to uvidi, za to joj se mora dati sloboda i pravo na njezin život. Žena za privredno zvanje može da smogne oduševljenja i da.ga obavlja onako isto potpuno i valjano, kao muškarac, ako će znati, da radi i zato, a da bi mogla da ima pravo na neokrnjen život, na materinstvo, i na to da sebi gradi kuću. Samo tako,

Женски Покрет