Židov

Zaposjed. zemlje, bojište i garnizoni. Samooporezivanje. Bojište. Dragan Klein K 5. —. K 5.—. Kolonija »Členov*. Sikloš. Po Albertu Danonu Palestincu sakupljeno prigodom Purima u kući Alberta Kabiljo K 180. —, a darovaše obitelji Finzi, Kabiljo i Jakob R. Poljokan. K 180.—. Pregled. Unišlo je dakle; iz Hrvatske, Slavonije i Dalmacije K 5.418 45 iz Bosne i Hercegovine . . . K 3.012.78 a sa bojišta, iz garnizona i zaposjednutih zemalja. . . . K 185. Ukupno K 8.616.23. Iskaz potpisanih mirovnih čekova. Dr. Edo Fischer Zagreb K 100.—, Rosa Sirmay K 100. —. Josip Kraus K 50.—. Josef Neuberger K 50. —, Gita Szilagy K 25.—. Ukupno K 325.—. Od prije K 4.885.--. Dakle dosada K 5.210.—. Statistika prinosa u god. 1917. koji su iz jugoslav. zemalja, poslani pomutnjom mjesto u Zagreb, povjereništvu Žiđ. nar. fonda u Beč. Mjesna statistika: Bjelina K 3.292, Sarajevo K 18.379, Prijedor K 608, Zagreb K 312, StarTTfar K 312, Banjaluka K 263, Đakovo, K 218, Donja Tuzla K 197,*~805. Gradiška K 161, Zenica k iTo, Brčko K 134. SplltK 125, Bihač K 118, Višegrad(?) K 106, Mitrovica K 61, Sikloš (garnizon) K 58, Lješ (Albanija) K 50, Livno K 50, Virovitica ostali manji prinosi iz raznih mjesta K 176. Ukupno dakle 1< 24.820. Povjereništvo u Zagrebu, koje je rereorganizirano u drugoj polovici god. 1917. primilo je K 16.597'04. Prema tome je Žid. narodni fond god. 1917. primio iz jugoslav. zemaija svega ukupno K 41.41704.

Darujts Židovskom narodnom fondu za osnutak Kolonije »Členov« u Palestini !

U znak trajne uspomene na našega preminulog vodju dra. Čienova, odlučio je akcijoni komitet cijon. organizacije, da u Palestini osnuje koloniju, koja će nositi ime dra. Čienova. Ovo će biti prva kolonija, koja će nastati, u zemlji naše budućnosti, kad budu opet došli dani mirnog rada. Kolonija će biti osnovana i izgradjena zajedničkim radom cijonističkog pokreta i cijelog židovstva, prema načelima, po kojima će se izvesti veliko djelo budućnosti. Židovski narodni fond dobio je nalog, da podigne novu koloniju. Za nabavu zemljišta potreban je jedan milijun franaka. Zemljište kolonije »Členov« ostaje, kao i ostalo zemljište narodnog fonda, za sva vremena vlasništvu cjeline, vlasništvo židovskog naroda. U kratko vrijeme mora biti sabrana svota jednog milijuna franaka. Zato neka svaki pristaša obnove svete zemlje, svaki štovatelj neumornog vodje, koji je umro na pragu ostvarenja svo-

jih mnogogodišnjih nastojanja pridonese svoj dio za osnutak kolonije »Členov.« Osnutkom ove kolonije u ErecIzraelu postaviti ćemo velikom pokojniku najljepši i vječni spomenik, a počastiti ćemo najdostojnije uspomenu omiljelog vodje mladožidovskog pokreta, našeg Jehiela Členova!

,,Jahrzeitspende" u korist Žid. nar. fonda.

Prije dvije godine uvedena je »Jahrzeitspende.« Ona se sastoji u tome, da se Ž. n. f. daruje K 500‘— uz uvjet, da upravo Ž. n. f. svake godine na godišnjicu stanovitoga veselog ili žalosnog događaja zasadi jedno maslinovo drvo. Ta je ustanova lijepo primljena, nu ipak nije postigla onaj uspjeh, koji se mogao očekivati. Naš revni sumišljenik g. Gustav Seidemann (Prijedor), koji več mnogo g. radi u korist Ž. n. f. našao je način, kako bi se »Jahrzeitspende« mogla puno bolje popularizovati, pa je o tome poslao predlog upravi Ž. n. f. Njegova je ideja tako zdrava, da nema sumnje, da će biti radosno prihvaćena po ovdašnoj upravi Z. n. f., a mi je iznosimo u nadi, da će to za mnoge a naročito za naše povjerenike biti poticajem, da ovoj strani djelovanja u korist Ž. n. f. posvete nužnu pažnju. Evo u čemu je Seidemannov prijedlog: Iznos od K 500 potreban za Jahrzeitspende dovoljan je, da se iz kamata zasade godišnje 2 ujjike; kroz 50 godina to čini 100 drvefa dakle vrt. Prema tome valja »Jahrzeitspende« spojiti sa nasadom jednoga vrta i reći: Tko daruje za posvetu jedne godišnjice K 50Q-«*iče pravo, da se godišnje zasade 2 masline u vrtu, koji bi nosio ime propisano po darovatelju. Obzirom na na to, da manje imućnima, koji bi jamačno također htjeli učiditi »Jahrzeitspende,« ne bi bilo lako platiti na jednom K 500, primaju se i obročne uplate tako, da bi se iznos od K 500 imao namiriti u obrocima unutar 2 godine. Jednako se lijepo može propagirati »Jahrzeitsjjende« u vezi sa životnim osiguranjem u korist Ž. n. f. Tko je osiguran u korist Ž. n. f. do iznosa od barem K 500 stiče također pravo, da se na svaku godišnjicu koju osiguranik propiše zasade po 2 masline na vrtu, koji bi nosio za osiguranika propisano ime. Uprava Ž. n. f. naše zem. org. rado će primati Jahrzeitspende prema Seidemannovom prijedlogu, a jednako je rado pripravna, da u tome dade potrebne upute. Nove odredbe za upis u zlatnu knjigu, za darivanje radničkih kuća i za sabiranje za vrtove. Glavni ured Židovskog narodnog fonda u Haagu odredio je slijedeće: Svota za upisAi zlatnu knjigu povisuje se na K 500. Pri obročnim uplatama mora prvi obrok najmanje 10% ove svote iznašati. te čitavi iznos biti uplaćen u roku od 2 godine. Potonje vrijedi i za već započete obročne uplate. Ni pod kojim uvjetom ne smiju se vise prihodi iz škrabica upotrebiti za unos u zlatnu knjigu. Prinos ža jednu radničku kuću iznosi u buduće K 2000. Dione uplate ne primaju se više. Već započeti prinosi za radničke kuće moraju biti podpuno uplaćeni koncem 1918. • Sabiranja za vrtove (od 100 drveta) u buduće se mogu započeti samo sa najmanje 25 drveta, te moraju biti dokončana u roku od 2 godine.

Pretplatnicima na nvaženje. Današnjem broju prileži poštan. doznačnica kod svih pretplatnika, kojima je pretplata istekla, pa molimo, da je obnove !

Bilješke.

Ratnopripomoćna akcija sjeveroameričkih Židova. Zemaljska skupština pokreta za pripomoć stradalim Židovima u zaraćenim zemljama održana je u Newyorku uz sudjvlovanje od preko 1000 izaslanika iz svih država sjeverne Amerike. Na skupštinu došli su i bivši američki poklisari Strauss, Morgenthau i Elkus. Iz izvještaja izvršbenog odbora razabire se, da je sabrano za židovske ratnopripomoćne svrhe oko devet miliju nad o lar a. Ova je svota porazdijeljena ovako: Rusija 2'6 milijuna, Poljska i Litva 3 milijuna, Galicija 1-6 milijuna, Palestina 1 milijun, Turska 400.000, Egipat 43.000, Grčka 34.000, Rumunjska 76.000, Srbija i Bugarska po 20.000, a u ostalim zemljama 29.000 dolara. S obzirom na veliku bijedu u nekim zemljama, odlučeno je nastaviti sabiranja s najvećom energijom, kako bi doskora bio potpuno uplaćen osnovani „fond 10 milijuna dolara“. Nadalje je izabrana deputacija, sa svrhom, da ista zatraži pomoć predsjednika Wilsona, Židovsko narodno blago. Znameniti dogodjaji zadnjeg vremena izazvali su živo nastojanje u raznim židovskim krugovima, da se ozbiljno pobrinu za financi jalnu podlogu na veliko zasnovane narodne kolonizacije u Palestini. Ono dolazi do izražaja u nizu konferencija i zaključaka, od kojjh ističemo slijedeće; Cijonističko okružno zasjedanje u Moskvi, gdje je bilo zastupano 25 gubernija centralne Rusije, prihvatilo je rezoluciju, da se Ž naredn+ f frtni kao najodiičniji kolonizacijom instrumenat cijonističke organizacije imade u najbliže vrijeme opskrbiti takovim sredstvima, da uzmogne sticati u najvećoj mjeri zemljište kao skupno viastništvo i mjerodavno utjecati na privatnu kolonizaciju. U tu svrhu neka društva i gradski odbori uz ina sabiranja sistematski provedu obligatorno samooporezovanje po dohotku. Slični zaključci stvoreni su i na drugim okružnim zasjedanjima. Po brzojavnoj vijesti stvorila je židovska općina u Odesi zaključak, da namakne milijun rubalja za osnutak zadružne kolonije u Palestini. Cijonistička federacija južne Afrike odlučila je pridonijeti poglavito sredstva, da se u židovskim kolonijama porušeno na novo sagradi. Ova sredstva sačinjavala bi u okviru židovskog narodnog fonda zakladu za obnovu. Kao prvi korak priredila je nedavno takozvani „lančani dan“(Kettentag), te je imao darovati svaki Židov u cijeloj zemlji za sebe i svakog svog rodjaka najmanje po jedan šiling za narodni fond. Nedavno održana konferencija pouzdanika u Engleskoj zaključila je medju inim, da se dan 9. studena kao dan, kada je objelodanila engleska vlada poznatu izjavu o osnutku židovske domaje u Palestini, unese znatnim iznosom u zlatnu knjigu Židovskog narodnog fonda. Židovi kod mirovnih pregovora. Kod pregovora u Brestu Litovskom sudjelovale su s ruske strane i ličnosti, koje su Židov, podrijetla, pa su neke od njih svojim izjavama došle na svjetski glas. Tako: pučki povjerenik za vanjske poslove. Trockij, vodja ruske delegacije Jofe i delegat Kamenev. Koliko je nama poznato, spomenuti se kao asimiianti dosada nisu isticali u židovskom društvenom i javnom životu. Njihovo područje djelovanja jesu nastojanja za ostvarenjem ideja ekstremnih ruskih socijalista i revolucijonaraca. Vodja boljševik«, Ljenin i generalisimus Kriljenko, nisu Židovi.

STRANA 6.

»ŽIDOV (HAJ’HUDI)

Broj 6