Židov

Sarajevo. Po Mojse I. Mat. Montilja: sakupila M. Montilja za 2 mas. u Gaju, BarOiore* na ime Jakob Moise Montilja K 29, u istom gaju po Ing. Grofu Dr. Bcnno Klinger K 10-—. U gaju nadr. Dra Hose-e Jakobi na njegovo ime darovali po Jakobu Maestro po K lO—, Juda Montiljo, Albert Papo, N. N. po K 3-—, Avram Maestro. Haim Kamhi po K 2'—, Friedmann, Obrsti, S. Elazar, Jakob Maestro, S. Konforte, S. Ovadia, T. Haim, J. Maestro po K I'—, M. Lowy, N. Kapon K 74—, K 104-—. Kolonija » Členov. Banjaluka. Prigodom podijeljivanja imena maloj Leji S. L6wy sakupili Josef Papo i Sara Nahmias:po K 20 - —; Leon L6wy, po K 10 - —: Zadik M. Alkalai, Josef Papo, Leon Zinndori, Branko Lesjak, po K 5- —: Regina Alkalai, po K 4-—: Angela Salomon L6wy, Sari Nahmias, Sarina Lbwy, po K 3‘—; Ester Nahmias, po K 2-—: Flora Altarac, Buki Nahmias, Beba Nahmias, Sarina Papo, Rosa Nahmias, Rahela Nahmias, Rifka Papo. Beja Altarac, Erna Nahmias, Renna L6wy Rifka Baruch, Ernestina L6wy, Rifka Nahmias, rabin Menahem Romani, Josef Nahmias. Josef Nahmias ml. Josef D. Nahmias, Salomon Papo Jakob Altarao Isidor L6wy, Albert Lbwy, Jakob A. Lftwy, i 3 darovatelja po K !• K 127Bjelina: Simha Montilja, sakupila na Purim: po K 10’—. Mošo Altarae, Regina Alkalai po K 8 —: Bernhard Člomovič, po K 5- —: Salamon L6wy, Lezo Semo, Estera Altarac, David Papo, Avram Papo Rašela Kajon, po K 4 - —: Ester Montilja Aron Montilja, Avram L. Alkalai, Estera S. L6wy, Avram J. Perera, po K 2-—; Palomba Altarac, Albcrto S. Lbwy, Ernica S. Lowy, Blanka R. Lčwy, Masalta Montiljo, Majkica Papo, Daniel Šalom, Markus Hajon, Sara Pinto, Hajim A. Salom Jakob Kabiljo, Bukica Perera, Rašeh Montiljo, Bea Papo, Rifka I. Perera, Luna Kabiljo, Isidor 1. Perera, Sarica Papo, i 11 darovatelja po K 1" — K 131*Prijedor: po G. Seidemannu; Šandor WeillerK 5- K 5-—. Sanskimost: Moses Špun MO - —, Blanka Hasson K 20‘—, Sarina i Berta Hasson K 10-—. Isak Hasson K 10* —. K 80’—. Travnik; Dr. Zauderer K 100 - —. K 100- —. Zenica: po Otti Weiss; po K 50’—: Otto Weiss, po K 20-—. Hermann Liebling, Emanuel Rappaport. Moritz Salom, po K 10 - —: Ludvvig Krausz, Dr. Martin Kaufmann, Emil Horvitz, Baruch Schnittlich po K s• Fleischer David, Moritz Moskovic, Lbwy Isidor. Mošo Montilje. Mavro Samek. po K L—. Paune Adam. K 176—. K 619 -. DjeČ/e sabirne knjižice. T u z I a ; po E. Zaloscer: Adolf Zaloscer K 12- —, Klara Zaloscer K 12 - —, Wasserstein Haim K 22. K 46.—. Bihać. Po Rcgini L6wy: Moritz Maestro K 17.90. K 17.90. K 63.90. Samooporezivanje. Bjelina. Simha Montiljo K 5.—. K 5.—• Zaposjed. zemlje, bojište i garnizoni. Opći darovi. Bojište. M. Alkalai, mjesto brzojava svatovima Moritz Montiljo K 5. —, Samuel Weinberger K 5. —, po K 2. Jakob Alkalai, Zadik Lbwy, po K 6. — Salom Kunorti, Jakob Alkalai umjesto čestitke Weinbergeru za dekorac. K 5 - K 25.--. Garnizoni (Mauthausen). Oskar Berger K 2.—. K 2.-.

Samaoporeeivanje. Boj ište. Dragan Klein K 5.—. K 5. —. Garnizon (Manthausen) Oskar Berger K 2.—. K 2.—. K 7.—. Maslinovo drvo. Garnizoni (Sziklos). Po Danonu na purimskoj večeri sakupio K 84. — za gaj „Bar Oiore“ K 84.—. Za evakuirane Židove. Garnizoni. David Danon K 10. Kolonija tĆfenov «. Bojište. Dragan Klein K 15. —. Hebrejske škole. Garnizon (Siklos). Dav.d Danon K 10.--. Roba. Garnizon (Siklos). Mflller Karl K 10.--. Pregled. Unišlo je dakle ; iz Hrvatske,Slavonije! Dalmacije K 1.133.30 iz Bosne i Hercegovine . . . K 1.061.49 a sa bojišta, iz garnizona i za posjednutih zemaljaK . . . K 163. Ukupno K 2.357 70 Prinosi ŽNF iz jugoslav. zemalja u godini 1918. Do 10. travnja primljeno je kod povjereništva u Zagrebu i iskazano u „Židovu" ukupno K 34.925 01. Iskaz potpisanih mirovnih čekova. Aron A. Salom, Banjaluka K 300. —, Hermann AuslSnder, Budapest K 200.—, Leb Miksa. Kolozsvar K 200. —. Samuej Kabiljo,Banjaluka K 500.—. Serafina Herzler, Banjaluka K 100.—, lsak Poljokan, Banjaluka K 300.—, Josef Rakoš K 100.—, Emil Griin, Teplitz Sch6nau K 50.—, Šandor Weiller K 50.—. Ukupno K 1.800.—. Od prije K 5.210.—. Dakle dosada K 7.010.—. Židovski narodni fond u godini 1917. Darovi Ž. N. F. u godini 1917. iznašaju : Rusija 475.312 rubalja. Austrija 520.025 kruna ; od toga iz po Austriji zaposjednute Poljske 72.463 kruna. Sjeverna Amerika 73.502 dolara. Njemačka 149.368 maraka, Poljska i Litva (Njemačka okupacija) 83.692 maraka. Ho-land i ja 28.767 florina. Engleska 1396.1.10 funti šterlingn. Argentina 13.378 pesos. Kanada 4056 dolara. Ugarska 18.526 kruna, južna Afrika 639.8.3 funti sterlinga. Južnoslavenske zemlje 14.990 kruna*. Bugarska 13.846 levas. Švicarska 11.572. franaka. Belgija 8,329 franaka. Francuska (uključivo Tunis) 6978 franaka. Egipat 255.11.4 funti sterlinga, Grčka 6425 franaka. Istočna Azija 160- funti šterlmga. Švedska 2542 kruna. Danska 2447 kruna, A u s t ra. 82.10.6 funti Sterlinga. Nova Zelandija 52.1.3 funti Sterlinga, Italija 697 lira. Kina 20- — funti šterlinga. Brazilija 192 fl., Špan i ja 300 franaka, Norveška 85 kruna i razne zemlje 460 franaka. Prema kurzovima od 31. Decembra 1917. iznašaju ovi iznosi ukupno 1.747.278 franaka. Po mirovnim kurzovima iznašaju ovi iznosi 2.730.011 franaka. Budući da se jedan dio darova zasada još ne realizira već ostaje deponiran u vrijednotama dotičnih zemalja, ne može se gornji rezultat smatrati konačnim. Oporave li se tečajevi vrijednota nakon rata. mogla bi razlika u tečajevima djelomice natrag pritjeći Ž. N. F. Prihod ratne godine 1917. jasan je dokaz, da je Ž. N. F. nadasve popularan, dapače da se smije nazivati najobljubljenijom uredbom u židovskom narodu. Već u miru (g. 1913.) postojao je ŽNF. poglavito iz darova manje imućnih židovskih * Ovaj je broj netočan. UniSlo je zapravo 41.417 04 K.

masa godišnji prihod od 1 milijuna franaka Rezultat godinine 1917., koja je donijela podvostručenje ovog iznosa, tim je vrijedniji pažnje, jer darovi najvećim dijelom potječu iz krajeva, koji su u ratu najviše stradali. U zadnje vrijeme počinju, potaknuti velikim, za budućnost Palestine odlučnim dogadjajima svjet kog rata, j imućniji židovski krugovi priklanjati svoje simpatije Z. N. F. Tako osnivaju pojedini imućniji Židovi zaklade u korist Ž. N. F. 1 subvencije od židovskih korporacija, kao što loža, općina itd. očekuju se sada. Unatoč svom jedva desetgodišnjem djelovanju zadobivao je Ž. N. F. u razvitku novog židovskog naseljivanja u Palestini sve veće značenje. Shvaćanje biva sve općenitije, da obzirom na veliki posao naseljivanja, koji nas čeka nakon rata. Ž. N. F. očekuju znamenite zadaće. Morati će stečenjem velikih zemljišta omogućiti prije svega doseljivanje manje imućnih i bezirnućnih masa. U tu svrhu bit će dakako nužno, da prihodi N. F. postignu daleko veći iznos od do sada polučenog. Povjerenici Ž. n. f. Ž. n. f. nema povjerenika(ca), zato niti prinosa iz slijedećih mjesta: Dalj, Donji Miholjac, Foča, Gjurgjevac, Ilok, Krapina, Krapinske Toplice, Našice, Novagradiška, Orahovica, Požega, Petrinja, Mitrovica, Ruma, Rogatica, Slatina, Stara Pazova, Varaždin, Višegrad, Zvornik, Rijeka i druga još. Molimo sumišljenike iz tih mjesta, da nam jave, tko bi od njih u pojedinim mjestima htio preuzeti povjereništvo. Ne vjerujemo, da se upravo u tim mjestima neće naći svagdje barem jedan sumišljenik. da preuzme povjereništvo. Za svaki slučaj molimo sve naše sumišljenike, koji imadu dobre veze sa kojim od gornjih mjesta, da nam pomognu u postavi valjanih povjerenika za gornja mjesta.

Razno.

Tajni savjetnik, Hermann Cohen, umro. U Berlinu je umro u 76-toj godini jedan od najznamenitijih filozofa sadašnjosti, javni redoviti profesor sveučilišta u Marburgu, Hermann Cohen. On je nastojao, da Kantovu filozofiju izgradi u idejalističkom pravcu. Za svoj obilan i priznati znanstveni rad, Cohen je mnogostrano odlikovan. Mnogo se bavio i sa židovskom naukom, pa je napisao više djela o židovskoj filozofiji i religiji. Posljednje godine proživio je u Berlinu, gdje je držao predavanja na rabinskom seminaru. U novije doba počeo se je življe zanimati i za akfuelna židovska pitanja, pa ga vidimo medju izdavačima polumjesečnika ~Neue jiid. Moiiatschefte". Tik pred smrt iznio je pokojni Cohen osnovu za osnutak židovske akademije znanosti. Bio je dobar rodoljub, vjeran Židov i uživao je sveopće štovanje. Progoni Židova u Rusiji. Kako javlja žid. dopisni ured iz Petrograda došlo je do teških izgreda protiv Židova u nekoliko ruskih gradova. Vlada boljševika pobija sve to oštrije nastojanja narodnih manjina, a oborila se takodjer na nacijonalde Židove i cijoniste. Postavljen je povjerenik za židovske poslove, neki gosp. Dimendstein, kojemu je kanda glavna zadaća da guši žid. narodni pokret. Maksimalistička vlada onemogućila je Jakodjer obdfžavanje sveruskog kongresa Židova. Nadalje je obustavljen cionistički list „Petrograder Tagblatt“, a njegov urednik uapšen. I gos. Trocki, član savjetove vlade, premda Židov, svojim dosadašnjim držanjem najbolje dokazuje, da boljševci slabo mare za v razne povrede i nasilja, kojima su danas Židovi izvrgnuti.

Kontoaristica. Oospodjica, apsolventica javne ili privatne trgovačke, u govoru i pismu posv« vješta hrvatskom i njemačkom jeziku može dobiti namještenje u upravi »Židova*. Stenografistica imađfc prednost. Plaća prema dogovoru. Rukom pisane ponude na adresu Lav Stern Draškovićeva ul. 36 I. K.

STRANA 6.

»ŽIDOV* HAJ’HUDI

BROJ 8