Židov

q<l najnižeg do najuzvišenijcg, j za koje prijeti opasnost da u nedogledno vrijeme ne će moći da izdrže naporan rad, samo onda, velim imaće predložena nova pravila vrijednost i u praktičnom životu. Žalirti, da nam nije bilo moguće obzirom na prekratko vrijeme, koje nam stajaše na raspolaganju, delegatima, predložiti odštampan nacrt predloženih pravila, kako je to u parlamentarnom životu u običaju, ali neka služi na umirenje, da je laj nacrt izradjen u posebnom odboru spremnih sumišlj-e-nika i u najskrajne tančine promišljen i pretresem te se nadam da, će u cjelosti "biti danas ovdje primljen izrazujuć uz tj i nadu, da će nova vlada ta pravila nepromijenjeno potvrditi. Pri izradbi Statuta polazili šino sa stanovišta da svu Židovi u novoj državi SfiS. sačinjavaju jednu nerazdjelivu cjelinu kao dio velikog židovskog naroda. 1 nadalje da ti Židovi*, živeći u jednoj jedinstvenoj državi, u kojoj otpadaju s\e dosadašnje državne i provincijalne granice, i prema vani i prgma unutra, moraju jedinstveno da istupaju, jer to neminovno iziskuje njihov vanjski interes. Podjeli u gtupe, frakcije, federacije ne bi imali nikakovih izgleda na povoljan razvit k; ujedinjeni u zajedničku j .ku organizaciju, bit ćemo jedan faktor u državi, preko koga se ne može lahke ruke preći na dnevni red. Računamo apros’cimalivno da će u Jugoslaviji obitavati jedno 100.000 Židova, dakle jedan prilično impozantan broj, ako se uzme kao jedinica Šloženi u jednoj čvrstoj organizaciji bili bi kao jedna mašina, koji mašinista vrhovno naše vodstvo jednim kretom ruke i poluge stavi u gibanje i koja nesmetana od vanjskih utjecaja i dobro sagrađjena i održana besprekidno obavlja svoju funkciju. Kao daljnje ishodište za novi statut bila je neoboriva činjenica, da je cionistička organizacija, kao takova pozvana da vodi svu narodnu židovsku politiku, a zemaljski odbor saveza odista reprezentant volje narodne. Nema sumnje, da samo Židovi narodnjaci mogu da dižu glas na pclučenje i obranu svojih prava* Svi narodni Židovi organizovani su do veoma malih neznatnih iznimaka u cijo•nističkoj organizaciji. 'Dakle gvoj ne pripada samo pravo nego i dužnost da zastupa nacijonalne Židove sve dotle, dok se u novom političkom životu ne osnuje Židovska narodna stranka na čvrstoj i trajnoj podlozi prema izvodima sumišljenika dr. A. Lichla. • Time cijonistička organizacija u državi SHS postaje jedan politički faktor, kcJPće pred svim oblastima i zakonodavnim tjelima izići, sa tražbinama i postulatima, koji su nam zajamčeni priznanjem kao nacijonalnoj manjini. Židovi nenarodhjaci asimilanti nemaju kao narod nego samo kao konfesija da traže išta. Narodni Židovi okupljeni su u cijonišličkoj organizaciji, koja prema tome može i mora da zastupa vitalne židovskog narodg nove države. * Pri tom ne smijemo da zaboravimo, da će cijonističko vodstvo od vremena do vremena odredjivati smjernice i putokaze za taj politički* rad, a zadaća će mjesnih organizacija ,b'd, da prtma mjesečnim pii 1 ikama odredi svoje držanje u potpunom ■skladu sa cionističkim programom i našim narodnim interesima, izvršujuć pri tom a čno i bezuvjetno naredbe, naloge i direktive Saveznog Cdfccra.

Čitav sistem orgnizaacije zamišljamo si razdijeljen u slijedeća tijela: vijeće, sastojećiTe od delegata izaslanih od mjesnih organizacija, vrhovna je oblast čitave organizacije, koja odredjuje program rada i odredjuje eksekutivu i sredstva za taj rad r Savezni odbor izvršujući je organ Saveznog vijeća i sastoji se od 21 člana, koji su uzeti iz svih dosadašnjih provincija Ime čitave organizacije mijenja se prema gornjim izvodima u Savez Cijonista Jugoslavije (predpostavljajući, da će sumišljenici iz Srbije, nakon sredjenih, prilika po izvodima jučerašnjim gosp. Mojsilovića u cjelosti se pridružili našoj jedinstvenoj organizaciji.)

Iz Saveznog odbora bira se radni odbor, čiji članovi moraju imati stalno boravište u sjedištu S. C. J. Ovo sjedište trebalo bi da bude u sjedištu centralne vlade Ostaje ali za sada do daljne odredbe Saveznog vijeća u Zagrebu, budući da se tu nalazi grupa sumišljenika, spremnih, radimh, agilnih, te nije oportuno u tome pogledu sada ništa mijenjali, dok se političke prilike sasma ne srede. U sjedištu organizacije izlazi i službeno glasilo organizacije ~Židov“ dok je osnivanje drugih glasila vezano na privolu Saveznog odbora, da bi se tako zapriječilo uzaludno i nepotrebno trošenje sila. Sredstva za organizaciju moraju se primjereno da odrede, jer je inače uspješan rad nemoguć. Moraće se da namjeste plaćene sile, koji će vršiti posao kao svoj poziv a biti potpomagani požrtvovnim radom sumišljenika, koji su do sada dobrovoljno sav posao na se primili. Ako usporedite naše zahtjeve u materijalnom pogledu sa prinosima, koje članovi drugih organizacija napose socijaldemokratska stranke, doprinašaju, priznati će, da ne tražimo ništa pretjeranoga ili nemogućeg, što svaki član organizacije, kome je do napredka i boljitka stvari stalo, ne bi rado i bez otpora dao. Radni odbor stoji umeposrednoj vezi sa mjesnim organizacijama, koje vode u svojem djelokrugu sav posao u smislu svrne i ciljeva organizacije izraženih točno u štatutu.

Rezimirajuć velim, da čitav štatut imade u vidu centralizaciju čitavog rada do skrajnih konzekvencija. Ne zapostavljam pri tonr težnje p zadaće mjesnih organizacija lokalne prirode« Prema samoj prirodi stvari, kojoj imadem čast da referišem, materijal je suhoparan, obuhvaćen u zbite redke paragrafa, nu nije mi ni obzirom na poodmaklo i veoma kratko vrijeme do nikakovih retoričkih efekata. Zato držim, da će najbolje služiti stvari, ako-nakon ovog kratkog .opće-« nitog obrazloženja preustrojstva i proširenja naše organizacije predjem na čitanje novoga pravilnika, koji onda može da siuži kao podloga za generalnu debatu, nakon koje ć£ u čitanj paragrafa po paragraf uslijediti u specijalnoj debati i gla-, sanju eventualno usvojenje istoga. Štatut je nakon nekih maljh promjena prihvaćenStatut donijeti ćemo u slijedećem broju’ Prijedlozi i rezolucije. Dr. J acobi predlaže slijedeću rezoluciju: ZemaljsbrVijeće Saveza Cijonista Jugoslavije traži, da se židovsko pitanje riješi i na mlrcviicme zboru prenta zahtjevima svjetske cijcnističke organizacije:

1. Osnutak javnim pravom osigurane domaje za židovski narod u Palestini uz ' ♦ očuvanje prava nežidovskog palestinskog pučanstva i nežidovskih institucija. 2. Jamstvo, da jedna kopra v nos t Židova i židovskog naroda u svim državama u pogledu političkih i gradjanskih prava, ne smije bit; suženo odnosno, da 6e biti pod puno provedeno u onim državama, u 'kojim dosele nije uzakonjeno. Prof.„ Aleksa Szemnitz predlaže: U spoznaji velike propagandističke i uzgojne vrijednosti dobre židovske štampe i knjige: 1. stavlja Zem. vijeće na srce svim članovi ma Saveza, da moralno i materijalno podupiru svako nastdjaije Zem. odbora, kojemu je svrha izdavanje dobrih knjiga, brošfra, časopisa i novina. 2. drži Zem. vijeće, da Zem. odbor imade s najvećim pospješenjem pristupiti izdavanju zgodnih brošira, prijevoda klasičnih djela modeme židovske književnosti, da se mora pobrinuti z$ prikladno štivo našoj mladeži; nadalje, da svake godine iimade štampati jedan narodni židovski kolenđar. Ujedno daje vijeće oduška nadi, da će doskora opet izlaziti »Židovska .smotra*. Sve ove publikacije, kao i udžbenike za žid. mladež, imade izdavati posebni n a-' kladu i zavod, kojemu također imade da bude svrha raspaoavanje židovske literature na raznim jezicima, te žid. glazbenih i umjetničkih djela. Zemaljski se odbor Saveza jmade pobrinuti za financija! n u i upravnu organizaciju ovog nakladnog zavoda. 3. zaključuje viječe, da zvaničnoglasilo potpada nadzoru Saveza, a židovska m glasila u Sarajevu i -Beogradu imiadu potpasti nadzoru mjesnih organizacija. . 4. smatra Zem. vijeće potrebnim, da se sva pitanja, koja se tiču štampe i knj : ge, usredotoče u okviru Saveza;, i da se povjere Zem. odboru, koji će saradnjom interese-, nata i uz pripomoć »nakladnog fonda« nastojati, da udovolji potrebi za debrim židovskim štivom na brv.-srpskom jeziku. Gustav Seidemann stavlja ove predloge: ‘ Da bi se mogle provesti' sve one za- daće, koje nas čekaju u najbližoj budućnosti, a koje će omogućiti postignuće naših ciljeva, potrebna su velika materijalna, sVedstva. Suvišno je to obrazlagati. Držim, da je najbolji modus, kako bismp došli do potrebnih sredstava, bnaj, koji jeli Prijedoru prihvaćen u obliku zaključka. Mi nećemo više da- budemo upućeni na slučajne dohotke 'i prigodne dobrovoljne* priloge, već moramo da nabavljan je potrebnih sredstava stavimo na jednu stalnu materijalnu bazu. U tu svrhu stavljam slavnoj konferenciji na prihvat pređi cg, da se zaključak prijeć!orsk ; h Židova, koji traži, da svaki Židov imade đoprinnsiti za izgradnju židovske domaje stalan prirez ii visni ed 10 po sto svega poreza, koja ’ plaća državi, .protegne na sve Ž ; (Jcve. 2. Omladinci su bili prvi pobornici u našem pokretu. .Tadašnji eraladinek to mi .naši današnji vođe ovdje; a naši današnji cmldincd, to su naši budući vođe u Palestini. Stoga moramo toj našoj omladini .posvetiti veliku pažnju. Ja predlažem, da konferencija izabere . odbor od tri lica, koji će se imati isključivo, baviti omladinskim pitanjem i provesti

STRANA 10.

~Ž 1 p OV« (HAJHUDI)

BROJ 4. i *■