Židov

da nijesmo velik dio materijala, o kojem je trebalo raspravljati, pretresali. Dr. Licht iznio je referat. Taj referat sadržaje program. Programi su smjernice, direktive za zem. odbor, koji će biti izabran i koji se onda toga programa, tih direktiva'u radu držati ima. Izvesti program, stvarati povjerenstva, utemeljiti institucije, sabirati za iste, to je stvar odbora a u konferencijama pako nema mjesta o tim detaljima rada raspravljati. Nije se smjelo raspravljati na dugo i široko o ustfojstvu posebnih povjerenstva za jevrejski jezik. Trebalo je debatirati samo o smjeru, ononv što sadržaje referat dra LichtaT Debata se bistri i ako se nije držala dnevnoga reda, nu gospodo jedrion\ moramo doći do zaključka, pa Vas molim, da davši zaključnu riječ gosp. dr. Lichtu u cjelosti program prihvatite, uvjereni da ne sadržaje ništa drugo nego smjernice. Ja sam osvjedočen, da će se i ona gospoda, koja se nijesu bila u svemu sa programom složila, isti ipak u cjelosti prihvatiti. Navlastito moram dvoje istaknuti Proizašlo je iz debate, kao da vlada shva-. danje jednoga djela da u političkom smjeru ovaj program sadržaje već pozitivne zaključke, kako se mi moramo u istinu držati prema vladama, odnosno prema vladi ove države. Istina je, u principu istaknute su u programu direktive, ali nije rečeno* da se, kad bude nužde neće morati saslušati ponajprije i Židovi iz Bosne i Srbije To je (ako naravno, da gosp. Dr. Licht to nije ni primjetio. Time dolazim na dingo, da ima nekojih neću reći protivština nego protimba -između Aškenaza i Sefarda. Razumijem stanovište i jednih kdrugih, ali kao objektivan, moram reći, da se po mojem skromnom mnijenju, ono što Sefardi naglašujii, imade i uvažiti. Ne traže oni separatizma, već da se uzmu u pbzir pojedine osebujne prilike. A gospodo, budimo iskreni. Židovski narod puno duguje Sefardima. Sefardi su oni, koji su uvijek nacionalni karakter židovstva sačuvali. Nema gotovo Sefarda, koji bi rekao; ja sam Srbin ja sam Holandez, ja sam Bosanac, a to m moramo honorirati, jer to je i za nas važno Taj snažni židovsko nacijonalni elemenat nesmijemo od sebe odbijati već moramo, da štujuć njegove osebujnosti, zajedno s njime raditi. Konačno dozvolite, da se osvrnem na primjetbu g. Dr. Levi-a u pogledu političkog rada. Istina jest, što g. Dr. Levi kaže, da smo naveli-- samo glavne crte rada, a da o delegatima n smo ništa govorili. Držim ali, da nitko zahtijevati ne može,, da mu se .priobće detalji rada užeg akcijonog odbora svjetske organizacije. Moramo imati povjerenja u taj odbor, da će raditi čim većim marom, da postigne sve ono, što se postići dade; Kojim putem polazi, kako će raspravljati, skime će pregovarati to moramo njemu prepustiti. Nepolitički b bilo, da o takovim detaljirpa javno razprav ljamo. Vita Kaj o n (Sarajevo) izvodi na osobnu primjedbu, da ne će biti osoban, uo želi da još jednom naglašuje, da se za dogledno vrijeme mora računati sa mentalitetom Sefarda. Mi svi ispovjedamo jedinstveni židovski narod, tek je metod rada drukčiji. Mi želimo, da se naš pokret razvija i produbljuje, te ne možemo dopustili, da se cijonističko shvaćanje mouopoliše cd izvjesne grupe.

Dr. Licht u završnom govoru ističe, da je debata postala nastranom, jer se nije pravo shvatio predloženi program. Uočio je u programu, ono što mora da bude jedinstveno za sve Židove Jugoslavije, a ne ono, što ih luči. Nitko se nije »zrazio, da zahtjevi sadržani u tome programu ne bi valjali" za sve Židove u Jugoslaviji u svakome pogledu. Otklanja doduše svaki separatizam, ali i svaku šablonizaciju. Ispravno je to shvatio Vita Kajon. Ne valja zamjenjivati metodu s načelima. 1 ako je cijonistička i narodna svijest osnovana na jednoj osnovci, klimatske, geografske i prilike sredine utječu, te se stvara raznolikost u židovstvu, kojoj se metod može da prilagodi uz jedinstvo principa. U jednoj naciji nema samo jednoga, već ima više naziranja. Narodna je svijest sinteza svega zajedničkoga u narodu. Rad treba da proizlazi iz te svijesti, da polazi s osnovke naglašavanja jedinstva našega istupanja. Naš je cilj, da odbacimo one karakteristike, što ih je galut nametnuo. Krivo ima g. Mojsilović iz Beograda, kad tvrdi, da ova konferencija ne može stvarati zaključke valjane za Jevreje iz Srbije. I ako ovdje nema delegata iz Srbije, ne priječi nas to ni malo u stvaranju okvira, u koji može da Dđje i Jevrejstvo Srbije, koje će moći zajedno s nama da izgradi politički i kulturni narodni život. Polazi se s pogrešnoga stajališta da program sadržaje odredjenje konkretnoga rada, dok u istinu sadržaje samo smjerove, u kojima treba rad da se pokrene.-Treba da se istakne jasno, da židovski narod u -galutu nije potpunoma homogen. Istorija ga je rastrgla i teritorijalno i inače. Nikaki zaključak ne može da makne tih razlika. Hoćemo da stvorimo potpuno jedinstvo, ali treba da polazimo od onoga statusa, koji danas postoji. Respektujmo s toga zasebnu sefardsku rjotu, koja se emocijski različito očituje od ostalog židovstva. Dobro je bilo, te se to pitanje iznijelo, e da se pojmovi potpuno raščiste, jer je nejasnost naziranja nesreća za jedan pokret. Ima ih, koji su se zagrizli u ekstreme ne popuštajući ni zere od njih, a polazeći od krive tačke zašli su ravnim pravcem dalje jedni pored drugih, umjesto da se nadju u zajedničkoj, židovskoj tački. Stajalište g. dr. Kellera govornik respektira kao i svačije duboko uvjerenje, a znajuć, da je židovska religija organski plod židovskoga duha, koji prema tome utječe na izgradnju židovskoga duha, iskazuje joj najveće štovanje. No neka rabini ne traže svom silom terorizoiranje onih, koji su religijski malaksali. Ima u nas odvajanja u raznim pravcima, ali u cijonističkoj organizaciji neka bude tolerancije, pa neka se izluči ono, što može da uskoleba naše jedinstvo. Židovski će narod, kojegod stajalište zauzeo pojedinac, znati dati religijskome životu dolično mjesto i dolično štovanje. Dr. Altarac neka ne nazire povredu lič- ' nog duševnog integriteta u tome, da se izluči što nas dieli, kađ’ se hoće da stvaramo Jedinstvo. Slobodoumnost zahtjeva, da svaki dopusti, da uz njegovo naziranje mogu postojati i druga. Imađe ljudi, koji dobivši sfnjerove radu neznaju, kako bi radili, e da ih privedu u zbilju, već traže, da im se tačno u najtanje tančine odredi svaki korak. Ti ć"? biti nezadovoljni s programom. No jedan program ne služi tome, da svaki korak odredi.

To će učiniti i predstavništvo organizacije i sumišljenici izvadjajući prbgram. Osvrće se još na primjedbe o patriotizmu, koji nije nikakovo altruističko čuvstvo, već samo druga forma ličnoga egoizma. Mi smo prosto dužni domovinu podupirati toga radi, jer od nje iščekujemo ličnu zaštitu i autoritet, koji će svojom snagom štititi mogućnost našega rada i naše saradnje za državu. Patrijotizam dakle nije nesebična odreka ličnih interesa. Konferencija bila je prenaglo sazvana, ali N je nužno Mio da se sazove. Svi priznaju, da se štošta mimoišlo; da je ras nedostatan. Obzirom na brzinu, kojom je konferencija sazvana nije sa moglo očekivati, da u detalje izradimo plan svega, što nas u radu čeka. Nije bilo dovoljnog kontakta sa Srbijom, a ni s Bosnom. Svaki zna, da ga nijesmo mogli naći, dok nas je rat priječio u radu i raskinuo veze. Svih nas, a ne samo vodstva, dužnost je, da se te veze što jače izgrade, e da izadjemo organski vezani, ojačani iz te raskidanosti. Dr. Rose ii b erge r (Gmz) pozdravlja srdačnim riječima u ime židovskog narodnog društva za a I [vinsku Austriju konferenciju, te joj želi najbolji uspjeh. Slijedi referat Ing. Grofa o preustrojstvu 1 proširenju organizacije kojru izvadku donosimo. Slavna konferencijo! U času kada započinjem sa obrazloženjem preinake organizacionoga štatuta, koji je do sada vrijedio, pietetska mi je dužnost da se sjetim nezaboravnog pokojnika, druga* i pobratima Bargioranca Ervvina Krausza, čijemu inicijativnom i kodifikatornom radu imademo da zahvalimo postojeći .Statut primljen na brodskoj konferenciji. Taj Statut je u narednim konferencijama donekle mijenjan, ali ne bitno. Jasno je i nedvojbeno, da ta postojeća pravila ne odgovaraju novoj političkoj konstelaciji i promjenjenom državnopravnom položaju, te da se zato u skladu sa novim prilikama, sa proširenim teritorijalnim i radnim djelokrugom moraju da mijenjaju. Time ne budi rečeno, da će ustanovljena nova pravila, pružati'jamstvo ža dosljedan i uspješan rad, ako mjesne organizacije, kojima ja u organskom savezu pripisujem najveću važnost, sve budu u duhu tilrpravila, kao eksekutivni organi izvadjali čitav organizatorni i agitacioni, te odgojni rad na odgovarajući način. Veoma dobro žigoše sumišljenik A. Schwadron u časopisu j.Der Jude“ rad tih mjesnih organizacija i navedeni članak može se mirne duše primijeniti i na većinu naših mjesnih organizacija. Cijonisti uvijek stavljaju velike zahtjeve na vodstvo, na organizaciju, očekujuć svakih osam dana neku osobitu vijest o novom uspjehu vodstva na političkom polju i t. d., a zapravo zaboravljaju, da oni svi skupno sačinjavaju organizaciju i da o radu svakog pojedinca ovisi napredak i uspjeh cjelokupnosti. Tu i tamo posjetiti koju makabejsku svečanost ili inu židovsku priredbu, od vremena do vremena darivati za rracijonalni fond i po glasilima tražiti najnovije ohjave cijonističkog vodstva ne znači još biti dosljednim cijonistom i valjanim, članom mjesne organizacije. Samo onda, kad svi članovi organizacije'bez razlike budu svojim radom i djelovanjem potpomagali ovu malu grupicu ljudi, na kojima se do sada koncentrirao sav posao.

BROJ 4. i 5.

,ŽI DO V‘ (HAJHUDI)

STRANA 9.