Židov

vitku, te ovakove uvjete dobit ćemo. Kcd nsel jivanja imat će prednost oni, koji mogu raditi Naglašujem konačno, da uspjeh ci<jonističkih nastojanja ne će zavisiti o Engleskoj kao mandatarnoj velesili, već o radu i osobnim žrtvama židovskoga naroda. Brandeis u Londonu. Londonski dopisnik »Jiidische Presszentrale Ziirich« javlja: 21. augusta primljeno je cijoniističko pozdravno veće u čast Louisa Brandeisa. U svom pozdravnom govoru spomenuo je dr. Weizmann, da je Brandeis isto tako kao i Herzl došao iz tudjeg milje a k nama i da je kao jedhako veliki organizator stvorio n Americi veliku cijonističku organizaciju, te da ovoj okolnosti treba zahvaliti uzdržanje palestinskih kolonija za vrijeme rata i velike uspjehe cijonizma u zadnje vrijeme. Brandeis je ovo američko židovstvo predeil/o za cijonizam, a zaključci američkog Židov, kongresa uplivisali su na mirovni zbor, da uvrsti u ugovor sa Poljskom ustanove o zaštiti l židovske manjine. Kad će ostvarenje naših nada biti proklamovano, moči ćemo iznijeti i u javnost, što je i koliko Brandeis u ovom velikom historičkom momentu isposlovao u diplomatskim krugovima i konfereneama. Izjavio je predsjedniku \Vilsonu i predsjednicima ministarstava al’iranih država jaisno i otvoreno, d a ž e 1 i m o c i j e 1 n i ž ido v s k u Palestinu. Hoćemo, da budem© priznati kao narod, te da imamo i prava jednog naroda. Brandeisove rijeci polučile su željeni uspjeh. Dr. L ewin prikazao je američko židovstvo, a d e H a a s njegove utiske iz Palestine. Brandeis se zahvalio na pozdravu i naglasio dužnost svakog Židova, da se u sadiašnjem času zauzme za Palestinu- Sir Stuart Šarane 1, predsjednik Board of Deputy-a, odobri© je kao gost Brandeisove izjave. I Mojsiji bilo je teško, dr, dovede Židove u Palestinu, a ne će to uspjeti ni dru. Weizmannu, ako mu ne će biti osigurana pomoć sviju Židova. Bude li židovska uprava Palestine uživala povjerenje židovskog naroda, ne će joj uzmanjkati sredstva za obnovu zemlje. On se takodjer nada, da će se n Palestini poštivati strogo propisi tore i židovska vjera n njezinoj potpunosti vršiti. Osim Stuarta Samuela bio je kao gost prisutan i Adolf Tac k, predsjednik portngiske židovske općine. Pozdravni brzojavi stigli su od lord Readinga, chiefrabbia Hertza iod mnogih drugih. Njomačkjf članovi Užeg Akcijonog Odb°r u Londonu. U London stigli su njemački članovi Užeg Akcijonog Odbora profesor dr. Warbnrg, dr. Hantke, dr. Ihippin i dr. Pasraanik. Za nekoliko dana stići će i Bertdld Fedwel. Isto tako očekuju se zastupnici palestinskog radništva pod vodstvom Šohata. Vodstvo zaključilo jie, da se opet izdaje oficijelno cijonistiičko glasilo od centrale u Londonu, koje će početi izlaziti u oktobru. Glavni urednik toga lista »Haolama« bit će Idelson, član Akcijonog odbora.

Iz Palestine.

Palestina židovska narodna domaja. Odredba engleske vlade okupaeiionim vlastima u Palestini. Kopenhaški cijeniš tiokd ured javlj« nam: Uslijed raznih dogođaja upravilo je englesko ministarstvo za inostrana djela brzojav na okupacijone vlasti

u Palestini, u kojem upućuje u smislu deklaracije engleske vlade od' 22. novembra 1917. okupacijone vlasti u Palestini, da smatraju gotovom činjenicom, da će Palestina postati narodnom domajom Židova. Oblastima se s toga naređuje, da postupaju sa židovskim pueantvom Palestine u suglasju s odlukom engleske vlade, bez obzira na činjenicu, da su Židovi danas u Palestini još u manjini. Prof. da - . W e i z m a nn označio je u jednom govoru ovaj brzojavni/ nalog okupacijon.im oblastima najvažnijim korakom engleske vlada od dana Balfourove izjave do danas. Židovsko n°vinstvo prigodom boravka Brandeisa u Palestini. Židovsko novinstvo srdačno je n brojnim člancima pozdravilo boravak vrhovnog snca Louisa Brandeisa u Palestini. »Hadašot Haarec« piše: Svečanosti i slave prošle sn i trijezni realni radni dani moraju opet doći do svog prava. Znamo da čovjek kao Brandeis ne sudi po svečanim govorima i iskićenim dvoranlaimiffl. Njegov će otvoreni pogled prodrijeti dublje, i vidjet će stvari onako, kako u istinu jesu. 20 mjeseca nakon oslobođenja od turskog jarma nismo u narodnom radu nj za korak napredovali. Gradovi zemlje tuđi sni nam i naš udjel u gradskim upravama još uvijek je malen. Jevrejski jezik još uvijek nema dostojnog mjesta u uredima kao i prije prevrata. Glavna, poteškoća' leži u ekonomskim prilikama zemlje. Muž kao Brandeis shvatiti će političko znamenovanje naše pozicije. U vidjet će, da je ondje, gdje drugi naziraju tek šovinizam, opravdan i zdrav naeijonalizam. Mnogo oštrije pisao je organ židovskog radništva »Hapoćl Haoair«. »Rado bi. veli se u članku, »čuli od Brandeis«, što on misli o našem budućem radii- Ujedno imademo potrebu, da i njemu jasno i nedvoumno kažemo, što mi' trebamo i što valja uraditi. Trebamo realnu i otvorenu politiku. Ne možemo se zadovoljiti, da se naša istorijska prava na Palestinu priznaju tek u mrtvim slovima mirovnog ugovora, dok se u istinu naša stvar odgađa danas iz ovog političkog razloga, sjiitra iz drug h taktičkih razloga. Veći dio našega naroda u tako je očajnom položaju, da se- naši zahtjevi moraju s mjesta ispuniti. Vođe cijcnizma, koje se dosad smatralo tek vođama jedne stranke, te sn samo njoj bili 3 odgovorni, sad se smatraju vođama cijeloga židovskoga naroda, pa s toga nosef i odgovornost pred cijelim narodom. Zato sn dužni da javno kažu istinu: u Palestini postoji tek jedno političko pitanje pitanje izgradnje židovske države. Druga politička pitanja nisu u Palestini od velike važnosti. Ovo razjašnjenje mora odmah da uslijedi, te mora imati za posljedicu drugo držanje oblasti prema nama. Nismo tako naivni da vjerujemo, e će se u jednom danu ostvariti grandijozni cilj izgradnje naše narodne domaje, ali smo isto tako uvjereni, da tadašnje držanje vlasti ne može da znači početak ostvarivanja naših ciljeva. Ne želimo, da nam itko pravi zapreka u našem radu. Posao, koji nas čeka, je tako velik, da moramo odmah početi s radom. Godina i pol prošla je otkad su Englezi zaposjeli zemlju, a mi još danas ne znamo, koja će velesila dobiti mandat nad Pale-

strnom. Uvjereni smo, da će engleska vlada ispuniti svoje obećanje i iskupiti zadanu riječ. Znamo, da je ozbiljno nastojanje engleske vlade, da na mirovnome zboru prodre sa svojinn planom. No veliki je jaz između realne sadašnjosti od danas i onog velikog obećanja, koje se ima ostvariti sjutra. Stara psolovica veli: »Bog je visok, gospodar dalek, a sluge rade, što hoće.« Ne smijemo mirno gledati da ovo današnje držanje vlasti postane metodom- Vode cijonistićkog pokreta moraju ishoditi promjenu. Tražimo cd njih, da u svom radu za budućnost svoga naroda ne zanemare sadašnjost. Sadašnjost mora da je osnovka za budućnost. A na sadašnjosti, kakova je sad, ne možemo izgraditi budućnost našu. (Donijeli smo ove izvadke iz palestinskog novinstva, tla upoznamo naše čitatelje sa raspoloženjem židovstva u Palestini Radikalnim, ali opravdanim njihovim zahtjevima ne samo da je vodstvo cijonističke organizacije posvetilo svu pažnju, već im je i udovoljeno sa strane engleske vlade, Ikako dokazuje brzojav upućen na okupacijone vfasti u Palestini. Op. ured.) Jevrejski jezik priznat kao službeni jezik u Palestini. Javljaju nam iz Kopenhagena: Cijonistički ured u Kopenhagenu primio je od palestinske komisije u Jafi brzojav, da su okupacijone oblasti izdali naredbu, da se u Palestini im adu smatrati silužbenim jezicima engleski, jevrejški, arapski i franceski jezik. - . Maršal Allenby o držanju židovskih legionara. U Hajfi predao je lično maršal Sir E. All en b y poručniku Aarousonu izvanredni red za zasluge. Tom je prilikom defilirao 40. (palestinski) bataljun pred maršalom. Alleroby je vrlo hvalio dobro vojničko držanje toga bataljuna, koji je sastavljen iz palestinskih i američkih ruskih Židova.

Iz Jugoslavije.

Mjesnim cjonističkim organizacijama. Pozivaju se sve mjesne cijonističke organizacije, da u smislu pravilnika za m. c. o. § 2. si. b. u što kraćem roku podnesu ovamo izvješća o njihovom dosadanjem raidu kao i o oipćem položaju Židova u opsegu njbovog djelokruga. Radni odbor. Mjesna c ijonistička organizacija u Zagrebu 5 promjena osoba. Dosadanji predsjednik mjesne cijonističke organizacije u Zagrebu g. dr. Gejza F r a nk, saopćio je Radnom Odboru Saveza cijonista: Jugoslavije, da polaže čast predsjednika. Upućen po Radnom odboru, da svoju ostavku podnese onom tijelu, koje ga je izabralo, ida sazove izvanrednu skupštinu šekel-plaćalaca, s kojom bi' se mogla spojiti žalobna skupština za žrtve pogroma u Poljskoj i Ukrajini, izjavio je, da ostaje kod svoje odluke i da nije n stanju poduzeti ma kakovu dalu ju akciju u »savezu sa njegovim bivšim predsjedništvom«. Uslijed toga je Radni Odbor bio primoran povremeno do izbora novog predsjednika povjeriti vodstvo mjesne cijonističke organizacije svom članu g. Lavu Sternu koji se te časti- primioCijonistička konferencija u Zagrebu. U ponedjeljak, dne 8. rujna održana je u prostorijama Saveza cijonista Jugoslavije konferencija, kojoj pribivaše predsjednik Saveza g. dr. Hugo Spitzer, pođpred-

STRANA 6.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 2S