Židov
Ove različite grane produktivnoga rada mogle bi, kada bi se dovoljno razvile, milijonima useljenika osigurati svakidašnji hljeb. Naravno, 1 useljivanje moralo bi se postepeno u razmjeru sa porastom pomoćnih izvora zemlje provesti. Moralo bi se obaviti pomno selekcija, e da bi se Palestini dala jedna sposobna vrsta pijonira. Ali i onda potrajat će u najviše slučajeva neko vrijeme, dćk se budući naseljeniik uzmogne »smjestiti. To nam daje povoda, da useljivanje organiziramo. Moraju se osnovati u svim važnijim mjestima centralne stanice, odakle će se pioniri ukrcati. Međjutim trebat ćemo u Palestini domove, kuhinje, naročito udešene bolnice za useljenike i činovnike pisarne, kako bi Se Useljenike uzmoglo posavjetovati i upućivali. Novac za dobro palestinskih useljenika bit će faktički naša najveća stjecišta kapitala. Svi, koji su imali prednost, da promatraju pijonire (haluce) pri radu hvale njihovo zatajivanje samoga sebe, sposobnost za tjelesno pristajanje, medjusobnu disciplinu, te smisao za organizaciju. Ovaj krasni materijal potrebuje i zaslužuje naročitu brižljivost. Očekuje ih dosta muka kad otpočnu svoj rad; ne bi ih se smjelo nikako spriječavati suzdržljivošću u materijalnom pogledu. »Odgoj za sve« jedna je od najsvetijih idovskih tradicija. Djelovanje ove tradicije opeća svaki Židov. Sto se ovdje mora pobliže [protumačiti to su pojedini razlozi, koji čine ovu tradiciju osobito važnom za Palestinu. Prvi se sastoji u teškoj misiji, koju imaju židovske škole, a koja je u drugim zemljama nepoznata. Ta je misija preporodjenje hebrejskog jezika. Mnogo je toga već učinjeno u tom pogledu. 11.000 učenika tskoro 90% naše sveukupne djece) pohadjaju hebrejsku školu i dječje vrtove u Palestini. Sokoli to, kada se znade, da je većina halucim, koji su u zadnjim godinama ovamo prispjeli, dobro upućena u hebrejskom jeziku. Ali će još trebati mnogo napora, da se osigura prevlast narodnog jezika kod svih židovskih naseljenika. Drugi se razlog sastoji u tome, što će politička jakost u zemlji još dugo biti zavisna od ove kulturne nadmoći židovskog nad nežidovskim pučanstvom. Dok Židovi postignu ova će nadmoć biti jedna od najglavnijih duševnih orudja za obranu židovskog položaja u Palestini. To opravdava srazmjerno visoke troškove, koje potrebuje židovski uzgojni sistem u Palestini. Bez sumnje imat će židovski naseljenici da plaćaju osjetljive iznose za podučavanje njihove djece. Ali to još ne će dostajati za stvaranje čitavog niza uzgojnih zavoda, koji će se sastojati iz dječijih vrtova, nižih, viših i tehničkih škola, te sveučilišta, a zatim knjžnica i prosvjetne tečajeve. Naša se hebrejska civilizacija ne stvara jedino za naseljenike, nego za vaskolik narod; te je stoga treba da Podupiru svi Zidovi svijeta, kako bi ova civilizacija odgovarala časti židovskog duha. To isto vrijedi i za mnoge druge grane socijalnog rada. Radi se ovdje osobito i o medicinskoj organizaciji. Glas židovstva na liječničkom polju zaista nije bezrazložan, te Prema tome i svijet očekuje od nas, da ćemo opasne bolesti udaljiti od emigranata. I ovdje moraju uz naseljenike i sve ostale grane židovstva potpomagati. Svaka materijalna žrtva doprinaša izobrazbi naših liječnika i namaknuću potrebnih medikamenata. To je kratak i nepotpun nacrt svrhe Keren •dajesoda, koji ujedno dokazuje, koliko podupiranja zaslužuje ova institucija, od čijeg us-
pjeha zavisi sreća židovskog naroda i veličina njegovog ugleda u svijetu. Legaliziranje Keren Hajesoda u Litavskoj. U Litavskoj uredovno je potvrdjen Keren Hajesod sa strane vlade, tako da se sabirne akcije mogu od sad provadjati u svim dijelovima zemlje pod povoljnim uvjetima. Predstavnik Keren Hajesoda u Litavskoj je ministar za židovske poslove dr. S o 1 o v e jč i k, a njegov generalni tajnik poznali književnik S c h a 1 i t (Ziko). Keren Hajesod tjedan u Americi. Iz NewYorka javljaju židovskom dopisnom uredu: Egzekutiva cijon. organizacije u Americi izdala je svečani apel na sve cijoniste Udruženih Država, da do konca augusta svagdje prirode specijalni Keren Hajesod tjedan, kod kojeg se ima sabrati prvi milijun dolara za Keren Hajesod, da bi dr. W e i z m a nn taj iznos predao kongresu u Karlovim Varima. Pol milijuna već je u gotovom položeno, a druga polovica ima se bezuvjetno uplatiti do 1. septembra, da bi se veliki obnovni rad u Palestini, o komu zavisi promjena političke situacije, mogao započeti odmah iza kongresa.
Iz židovskog svijeta
Pogromi u Rusiji. Predsjednik ruske židovske unije dr. Kener stigao je u Berlin, da tamo pobudi pažnju evropskih vlasti a napose židovske organizacije za strašne masakre protiv Zidova, koji su izvrženi zadnjih mjeseca u Rusiji, napose u južnoj Rhsiji i u Ukrajini. Prema izjavama dra KreneraT primili su pogromi dimenzije, koje traže najradikalnije korake da spriječi e bi u toku od jedne godine nestalo čitavo židovsko pučanstvo. Dr. Krener donio je sobom opsežni statistički i oficijelni materijal, iz kojega proizlazi, da je od konca 1918. do juna 1921. übijeno na najgrozniji način preko 300.000 Zidova. Hiljade su pokušali da predju preko granice, a da im nije uspjelo da uteku iz zemlje, koja je tako neprijateljski prema njima raspoložena. Prema izjavi dra Krenera nastoji ruska vlada da uguši progonstva. No boljševička vlada je tako nemoćna u zemlji, da je njezina zaštita beskorisna. U Ukfajini stvorile su se čete s jakosti od 1500 ljudi, koji pljačkajući prolaze sela i zlostavljaju židovsko pučanstvo. Metode klanja iste su kao i prije. U jednome mjestu bio je dr. K r e n e r sam svjedok, kako je 300 Zidova, muževi, žene i djeca, nakon što su žene silovane, tjerane u jednu kuću, te su živi spaljeni. Kad su čete übile Židove jednog sela, polaze u drugo i tako od sela do sela, od grada do grada. Dr. Krener otišao je mjeseca juna iz Moskve u času, kad su životne namirnice već bile vrlo skupe, no kad još nije vladao glad. Od tog je vremena, pošto su prekinute veze bez ikakvih vijesti iz Rusije. Iz Berlina poći će u Pariz, London i Newyork, da kod tamošnjih krugova nadje pomoći za rusko židovstvo. Iz intervievva s Take Jonescom. Povodom boravka ministra inostranih djela Take donesena u Košicama, zamolio je urednik »Uj Keleta« za interview o židovskom pitanju, a napose o pravima medjunarodnih manjina. Take donesen rekao je medju ostalim ovo: »Pred nekoliko dana bio sam skupa s mojim starim, izvrsnim prijateljem, nadrabinom drom. Gasterom, On mi je rekao, da je židovsko pitanje u Rumunjskoj riješeno. To je i moje mišljenje. Mi nemamo ništa protiv toga, da se Židovi
organiziraju. Ako hoće mogu da žive kao narodna manjina, to je njihova stvar, u koju se mi ne miješamo, samo da budu lojalni gradjani svoje domovine. To nije moje privatno mišljenje, već je to stajalište vlade.« Na pitanje o pregovorima sa vodjama židovskog naroda u Parizu odgovorio je: »Gospodin Sokolov informirao se kod mene o položaju Židova u Rumunjskoj, a ja sam mu dao potrebita razjašnjenja, Spomenuo sam, da je nedavno bila kod mene. velika židovska deputacija, koja je suznim očima izrazila svoju zahvalu za naše humano držanje prema ukrajinskim bjeguncima. Primili smo jedno 50 do 60.000 ukrajinskih Židova. Kako misli Vaša Preuzvišenost o eiJonSzmut •' •• ' • »Poznajem cijonizam već jako dugo. Još prije nekoliko godina imao sam prilike da govorim s nekim intimnim prijateljima Teodora Ilerzla, koji su aktivno učestvovali u cionističkom pokretu. Pitao sam ih, da li drže mogućim, da će izgradnja židovske države biti moguća. Nisam naravno mislio, na tako veliku zemlju, u koju bi mogli poći 14 milijuna Židova. Vrlo je povoljno na mene djelovalo, kad sam od njih dobio jestan odgovor. Ja sam uvjeren, da židovski narod imade sposobnost da sebi gradi državu, a naročito za poljoprivredni rad. Nije istina da Židovi nisu sposobni da obradjuju zemljište. II Besarabiji ima mnogo židovskih općina, čije se stanovništvo neprestano od vremena Aleksandra I. bavi poljodjelstvom. Smatram cijonizam korisnim i lijepim pokretom ne samo sa stajališta Židova, već sa stajališta cjeloga čovječanstva.« Židovsko školstvo u Rumunjskoj. Prema najnovijim izvještajima lijepo se razvija židovsko školstvo u svim predjelima nove i stare Rumunjske. Značajno je za novi židovski duh, da je općina u Bukareštu uvrstila u svoj proračun za nastavne svrhe preko 5,000.000 leja. Od te svote odredjen je veći dio za tjelesni uzgoj i za zdravstvene svrhe (liječenje zubi, školsko kupatilo), te za nagrade učenicima i za povećanje knjižnice. U Besarabiji vode skrb oko židovskih škola židovski učitelji i savez. Imade tamo oko 100 škola, koje većim dijelom izdržavaju Židovi sami. Sada se radi o tome, da se poveća broj škola i da se ishodi doprinos države u iznosu od 12% cijeloga proračuna za prosvjetne svrhe, jer Židovi sačinjavaju 12% pučanstva. U Jassyu obstoji uzorni židovski učiteljski seminar, kojega je osnovala cijonislička organizacija. Naučna osnova obuhvata osim jevrejskog jezika, staro i novo jevrejske knjiženosti, židovske povijesti, još i sve predmete, koji se podučavaju na drugim seminarima. Dvije godine nedužan u zatvoru. Iz Budimpešte javljaju: Nakon dvogodišnjeg istražnog zatvora u Segedinskoj kaznioni pušten je na slobodu odvjetnički perovodja đr. Andor A c z e 1 na temelju riješavajučc osude vrhovnog vojnog suda. Dr. A c z e 1, koji je za vrijeme rata više puta odlikovan, je cijonista, te je bio član akademskog društva »Makabeja«, čiji su članovi nakon pada komunizma u Madžarskoj organizovali se kao zaštitne čete protiv djačkih pogromskih junaka, te u borbi potukli bijele teroriste. Nikad se nije moglo doznati nešto o optužbi, koja je podignuta
BROJ 27.
»ŽIDOV. (HAJHUDI)
7