Židov

protiv dra Aczela, no govorilo se, da je imao udjela na organizaciji proturevolucije, te da je dao javno izražaja svome ogorčenju nad nacijonalnom vojskom, koja je postala izvršiteljicom masakra protiv Židova. Sad je dr. Aczel osudjen na jednostavni zatvor od 5 mjeseci bez gubitka odlikovanja i »priznanjem velikih zasluga, koje je stekao za nacijonalnu armiju«. Dr. Aczel je za vrijeme zatvora naučio hebrejski, te mal da nije time došao u novu kaznenu istragu. Zatečen je kod studija jedne jevrejske knjige, koja se smatrala boljševičkom propagandnom knjigom. Interesantno je pri tome, da je tada u Segedinu uapšeni nadrabin dr. Emanuel L 6 w bio pozvan, da se izjavi, da ii ta knjiga nije djelo »Mudraci od Cijona« ili boljševička tajna kakova knjiga. Indogermanski moral Haustona St. Chamberlaina. Čitamo u berlinskim novinama, da se ovaj šovenski glorifikator indogermanske rase, najpače nijemstva, koji je za vrijeme svjetskog rata najžešće, sa svom odvratnom brutalnom preuzetljivosti prusizma, raspirivao mržnju protiv drugih naroda, po paroli »Gott strate England« da je taj ugled i uzor svih rasnih antisemita sada, kad je vrijednost njemačkoj marki toliko pala, a vrijednost je engleske funte toliko dobra, otkrio svoje englesko državljanstvo, kako bi svoju rentu übirao u engleskim funtama sterlinga. Tim je svoje pristalice u pogledu teorije o visokom moralu i etici indgermanske rase, a o inferiornom moralu židovske, doveo u nepriliku bar teoretsku nepriliku. G. Stjepan Radić, koji je nekad u Kolu Matice Hrvatske obrazlagao rasni antisemitizam autoritetom g. Chamberlaina, možda bi se, ako to sazna i uhvati koji čas za sjećanje minulih dana, pokolebao u vjeri idola germanskih burševa i pruskih junkera.

Iz cijonističkog svijeta

Dnevni red za XII. cijonistički kongres. Cijonistićka Egzekutiva u Londonu objelodanjuje ovaj dnevni red za XII. cijonistički kongres, koji će se održati u Karlovim Varima od 1. do 11. septembra 1921. Prvi dan: četvrtak, dne 1. septembra, 10 sati prije podne. 1. sjednica. 1. Pozdravni govor predsjednika organizacije dr. Hajima W eitzmanna i predsjednika Egzekutive Nabuma S ok o 1 o v a. 2. Pozdravi. Poslije podne 3 sata. 2. sjednica. 3. Izbor px-edsjedništva. 4. Izvješće legitimacijonoga odbora, 5. Uvod u generalnu debatu. 6. Generalna debata. Drugi dan: petak, dne 2. septembra u 10 sati prije podne. 3. sjednica. 7. Izbor komisija. 8. Nastavak generalne debate. 2 sata poslije podne. 4. sjednica. 9. Nastavak i svršetak generalne debate. Treći dan: nedjelja, dne 4. septembra 10 sati prije podne. 5. sjednica. 10. Palestinski referat: I. ekonomske zadaće, referent dr. Artur Ruppin. 11. Palestinski referat: 11. imigracija, referent dr. M. D. Eder. 12. Palestinska debata.

Četvrti dan: ponedjeljak dne 5. septembra poslije podne 3 sata. 6. sjednica. 13. Palestinski referat: 111. Židovski Narodni Fond, referent prof. dr. Otto Warburg. 14. Palestinski referat: IV. Odgoj, referent dr. M. Lurie. 15. Palestinska debata. Peti dan: utorak, dne 6, septembra poslije podne 3 sata. 7. sjednica. 16. Nastavak i svršetak palestinske debate. Šesti dan; srijeda, dne 7. septembra, poslije podne 3 sata. 8. sjednica. 17. Financije i financijske institucije cijonističke organizacije, referent Josef Cowen. 18. Izvješće revizora. 19. Debata o financijama. 20. Izvješće financijske komisije i glasovanje o rezolucijama. 21. Izvješće palestinske komisije i glasovanje o rezolucijama. Sedmi dan: četvrtak, dne 8. septembra, poslije podne 3 sata. 9. sjednica. 22. Referat o organizaciji: referenti Richard Lichtheim i Louis Li p sky. 23. Debata o organizaciji. Osmi; dan: petak, dne 9. septembra, u 10 sati prije podne do 5 sati poslije podne. 10, sjednica. 24. Keren Hajesod: referenti dr. F ei w e 1 i A. I. Na j d i ć, 25. Debata o Keren Hajesođu. 26. Izvješće Keren Hajesod komisije i glasovanje o rezolucijama. Deveti dan; nedjelja, dne 11. septembra 10 sati prije podne. 11. sjednica. 27. Izvješće političke komisije i glasovanje o rezolucijama. 28. Izvješće organizacijone komisije i glasovanje o rezolucijama. Poslije podne 3. sata. 12. sjednica. 29. Izvješće permanentnog odbora. 30. Izbor Egzekutive, Akcijonoga Odbora, kongresnog suda, časnog suda, kongresnog pravnog zastupnika i revizora. 31. Zaključak kongresa. Pitanje općinskih izbora u Palestini. Iz Jeruzalima javljaju: U zadnjoj sjednici palestinskog državnog vijeća raspravljala se vladina osnova za općinske izbore u Palestini, te su tom prilikom izbile velike potivnosti izmedju arapskih i židovskih članova vijeća. Arapi tražili su, da se izborno pravo veže na minimum poreznog podavanja, da se pravo izbora priznaje samo bivšim otomanskim podanicima, odnosno onim Palestincima, koji su prije rata stanovali u Palestini. Židovski zastupnici vrlo su oštro oponirali protiv ovoga stajališta i tražili opće izborno pravo bez obzira na visinu oporezovanja i vrijeme boravka u Palestini. Mjerodavna je jedino želja izbornika, da stalno želi obitavati u Palestini. Pošto se nije mogao postići sporazum u pitanju državljanstva, to je ovo pitanje odgodjeno do izdanja posebnog zakona o sticanju državljanstva u Palestini.

Umnožavanje židovskih radnih sila u kolonijama. Jedno od najozbiljnijih palestinskih pitanja sačinjavaše, kako je poznato, srazmjerno malen broj židovskih poljodjelaca. To se daje protumačiti time, što su farmeri skoro uvijek pretpostavljali arapske jeftine sile židovskim, te isključivo arapske radnike zaposlivali. No, u zadnje vrijeme desio se u palestinskoj burzi rada potpuni preokret. »Hapoel hacair« objelodanjuje upravo statistiku iz koje proizlazi, da se od sad zaposluju svuda gdje su prije samo arapski radnici mogli biti zaposleni i židovski radnici. Tako je na primjer u židovskim kolonijama Judeje i Samarije zaposleno 1600 židovskih, a samo 350 arapskih radnika. Dnevica židovskog radnika drži se izmedju 20—25 pijastera; najveća dnevnica iznaša 40 pijastera. Novopridošli dobivaju ponajviše 1 Vi—2V, eg, funte mjesečne plače uključivo opskrba. Naprotiv nadnica arapskog radnika dosiže visinu dnevnice od 15 do 20 pijastera, te se samo za vrijeme želve povisuje na 25 pijastera. (Ziko.)

Iz Jugoslavije

Izbori za XII. cijonisličik kongres. Dne 16. augusla o. g. sastala se izborna komisija, da ustanovi konačni rezultat izbora delegata i zamjenika za XII. cijonistički kongres u Karlovim Varima. Prije prelaza na skrulinij bavila se glavna izborna komisija riješavanjem protesta podnesenih po dr. ing. Avram Werber, te onima slavljenih u zapisnik o izborima u Brod n. S. po gg. dr. ing. A. Werberu, dru Oskaru Spiegleru i Hugi Mahleru. Svi su protesti odbijeni opširnom motivacijom, te sa svim spisima predloženi legifimacijonom odboru u Londonu, a podjedno su o tome interesenti ur obrazloženje obaviješteni. Kod preispitivanja izbornih rezultata u pojedinim mjestima nijesu uvaženi predani glasovi u Velikom Bečkereku, Subotici, Novi Sad, Vršcu, Zenti, Starom Bečeju, jer su bili predani za listinu kandidata, koja nije predložena glavnoj izbornoj komisiji a uslijed toga niti zvanično publikovana u »Židovu«. Glede izbornih rezultata u Zemunu i Bos. Brodu zaključila je izborna komisija većinom glasova da se predani glasovi u tim mjestima uvaže kao valjani, ma da su obračuni o uplaćenim šekalima iz mjesta stigli iza prekluzivnoga roka (26. VID, odnosno iza dovršenoga izbora. Pregledanjem izbornih zapisnika i glasovnica ustanovljen je ovaj konačni rezultat: za listinu broj 1 (nosioc dr. Beno Stein predano je valjanih glasova 2150 za listinu broj 2 (nosioc dr. ing Avram Werber) 206 Ukupno 2356 Za izbor jednoga delegata potreban je stoga 471 glas. Prema tome otpada na listinu broj 1 četiri mandata, a preostaje još 266 glasova. Budući da na listinu broj 2 otpada samo 206 glasova, dakle 60 manje no što iznosi ostatak glasova listine broj 1, to pripada i 5.mandat listini broj 1. Isto vrijedi i za zamjenike delegata. Prema tome su izabrani; Delegati: 1. dr. Beno Stein, liječnik, Zagreb. 2. ing. Oskar Grof, Sarajevo 3. Lav Stern, bankovni ravnatelj, Zagreb 4. Simo Spitzer, veletržac, Zagreb 5. dr. David Alkalav, advokat, Beograd

8

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 27.